Vijeće sigurnosti UN u srijedu je nametnulo četvrti krug financijskih i poslovnih sankcija iranskim tvrtkama povezanim s vojnim vlastima i nuklearnim programom, proširilo embargo na oružje i uvelo pretragu brodova s teretom za Iran, čime su okrunjeni napori SAD-a da se Teheran kazni zbog nastavka obogaćivanja urana
Rezoluciju 1929, četvrtu kojom se uvode sankcije Iranu od 2006., Vijeće sigurnosti prihvatilo je s 12 glasova za, uključivo svih pet stalnih članica s pravom veta, a protiv su bile nestalne članice Brazil i Turska, a Libanon je bio suzdržan.
Nakon pet mjeseci teških pregovora o rezoluciji Obamina je vlada uspjela pridobiti potporu za sankcije VS-a od velikih sila, uključivo Kinu i Rusiju, osiguravajući da uvedene mjere ne mogu umanjiti njihovu sposobnost za trgovinu s Iranom.
"Danas je VS odlučno odgovorio na veliku prijetnju međunarodnom miru i sigurnosti, jer Iran ne poštuje svoje obveze iz Sporazuma o neširenju nuklearnog oružja (NPT)", rekla je u raspravi američka veleposlanica Susan Rice
Ocjenivši da su sankcije "oštre, pametne i precizne", Rice ja naglasila da "nisu usmjerene protiv iranskog naroda, niti žele zaustaviti Iran u legitimnoj primjeni prava iz NPT-a, već su usmjerene samo protiv nuklearnih ambicija vlade, koja je odabrala put što ju vodi u veću izolaciju".
Četverogodišnji napori da se Iranu sankcijama oteža ili onemogući da se domogne nuklearnog oružja, naišli su na protivljenje dviju regionalnih sila - Brazila i Turske, članica skupine G-20 - koje iransku krizu rabe da ojačaju svoju ulogu na međunarodnoj pozornici.
Njihovi su predstavnici na sjednici VS-a rekli da se protive sankcijama jer štete diplomatskim naporima Brazila i Turske, koji su u svibnju rezultirali sporazumom s Iranom o zamjeni dijela nuklearnog goriva.
Prve dvije rezolucije protiv Irana prihvaćene su jednoglasno, a treća s 14-0, uz suzdržanost Indonezije.
Novom rezolucijom na 10 stranica pooštrava se režim gospodarskih, tehnoloških i vojnih sankcija protiv Irana, uključivo čelnika iranske agencije za atomsku energiju Džavada Rahikija i 40 tvrtaka povezanih s državnom vojnom elitom, uz zabranu putovanja i zamrzavanje imovine.
Rezolucija zabranjuje Iranu nastavak "svake aktivnosti u razvoju sposobnosti balističkih projektila da nose nuklearno oružje", priječi iranska ulaganja u djelatnosti kao što su rudnici uranija, proširuje embargo na kupnju nekoliko kategorija teškog oružja, uključivo jurišne helikoptere i projektile.
Ona nameće nove sankcije za 40 iranskih tvrtaka i organizacija - 15 vezanih za iransku Revolucionarnu gardu, 22 uključene u nuklearni i raketni program, te tri povezane s brodarskom tvrtkom Shipping Lines Islamske Republike Irana. To više nego udvostručuje sadašnjih 35 iranskih tvrtaka i organizacija kojima se zamrzava imovina u inozemstvu.
U rezoluciji se dodaje jedan pojedinac na prijašnji popis od 40 Iranaca kojima je zabranjeno putovanje i zamrznuta im imovina - Džavad Rahiki, direktor Centra za nuklearnu tehnologiju u Isfahanu.