Znanstvenici tvrde da je do 2030. nužno prepoloviti emisije štetnih stakleničkih plinova kako bi se spriječio rast temperature za više od 1,5 stupnjeva u odnosu na predindustrijsko razdoblje. Neuspjeh bi uzrokovao ekstremne vremenske uvjete i vrućinu.

Usprkos tome, emisije ugljikovog dioksida prošle su godine narasle na rekordnu razinu, a trenutna obećanja država o borbi protiv klimatskih promjena bi, ako se ispune, do 2030. tek neznatno smanjile globalne emisije.

Simon Stiell, izvršni tajnik UN-ove Okvirne konvencije o promjeni klime (UNFCCC), upozorio je da su iduće dvije godine „ključne za spas naše planete”.

„I dalje imamo priliku smanjiti emisije stakleničkih plinova novom generacijom nacionalnih klimatskih planova. No potrebni su nam snažniji planovi, sada!”.

Govoreći na konferenciji think-tanka Chatham House u Londonu, Stiell je rekao da su države iz skupine G20 zajedno odgovorne za više od 80 posto globalnih emisija i da stoga moraju hitno djelovati.

Glavni cilj ovogodišnjih pregovora o borbi protiv klimatskih promjena UN-a je postići dogovor o financiranju zemalja u razvoju koje imaju teškoća u tranziciji s fosilnih goriva.

Stiell je kazao kako se novac može osigurati kroz oprost dugova, jeftinije zaduživanje za siromašnije države, nove izvore međunarodnog financiranja poput poreza na emisije transporta i reformu Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda.

„Svakog dana ministri financija, direktori, investitori, klimatski i razvojni bankari usmjeravaju milijarde dolara. Vrijeme je da preusmjere te dolare”, naglasio je.

U 'superizbornoj' godini u kojoj birači glasaju od Indije, Južne Afrike, Europe do Sjedinjenih Država, Stiell je rekao da klimatske mjere prečesto "izmiču iz programa vlada".

Političari poput republikanskog kandidata Donalda Trumpa ili krajnje desnih stranaka na predstojećim europskim izborima odbijaju klimatske politike kako bi se dodvorili biračima.