Dvotrećinska većina članova s ​​pravom glasa, a pritom se suzdržani ne računaju, može suspendirati zemlju iz Vijeća za ljudska prava. Libija je suspendirana 2011. zbog nasilja nad prosvjednicima snaga lojalnih tadašnjem vođi Muamaru Gadafiju.

Zapadni diplomati bili su uvjereni su da imaju dovoljnu potporu u Općoj skupštini UN-a sa 193 zemlje članice za usvajanje rezolucije o suspenziji Moskve. Nacrt teksta izražava 'ozbiljnu zabrinutost zbog tekuće krize ljudskih prava i humanitarne krize u Ukrajini', posebice zbog izvješća o ruskom kršenju prava.

Objašnjavajući taj potez, najavljen u ponedjeljak, američka veleposlanica pri Ujedinjenim narodima Linda Thomas-Greenfield rekla je Reutersu da je važno reći Rusiji: 'Nećemo vam dopustiti da nastavite djelovati tako nekažnjeno i pretvarati se da poštujete ljudska prava.' Rusija je zaprijetila zemljama da će se glasanje 'za' ili suzdržanost smatrati 'neprijateljskom gestom' s posljedicama na bilateralne odnose. Otkako je 24. veljače započela ruska invazija na Ukrajinu, Skupština je sa 141 i 140 glasova 'za' usvojila dvije rezolucije kojima se osuđuje Rusija.

Moskva tvrdi da provodi 'specijalnu operaciju' demilitarizacije Ukrajine dok su Sjedinjene Američke Države objavile da će tražiti suspenziju Rusije nakon što je Ukrajina optužila ruske vojnike za ubijanje stotina civila u gradu Buči, nedaleko od Kijeva. Rusija poriče napad na civile u Ukrajini.

Rusija je u drugoj godini trogodišnjeg mandata u Vijeću za ljudska prava sa sjedištem u Ženevi, a ono ne može donositi pravno obvezujuće odluke. Međutim njegove odluke šalju važne političke poruke i mogu odobriti istrage. Prošlog mjeseca Vijeće je otvorilo istragu o optužbama za kršenje prava, uključujući moguće ratne zločine, u Ukrajini nakon ruskog napada. Zanimljivo je to da su Sjedinjene Američke Države izašle iz Vijeća UN-a za ljudska prava 2018., u vrijeme administracije predsjednika Donalda Trumpa. Tadašnja američka veleposlanica kazala je da je to tijelo 'licemjerno i beskorisno' te da ne prestaje 'pokazivati neprijateljstvo prema Izraelu'.

Vijeće Ujedinjenih naroda za ljudska prava (UNHRC) tijelo je Ujedinjenih naroda čija je misija promicanje i zaštita ljudskih prava diljem svijeta. Ima 47 članova koji se biraju na trogodišnji mandat, na temelju regionalne grupe. Sjedište mu je u Ženevi u Švicarskoj. Istražuje navode o kršenju ljudskih prava u državama članicama Ujedinjenih naroda i bavi se tematskim pitanjima ljudskih prava kao što su sloboda udruživanja i okupljanja, sloboda izražavanja, sloboda uvjerenja i vjere, prava žena, LGBT prava te prava rasnih i etničkih manjina.

Osnovala ga je Opća skupština Ujedinjenih naroda 15. ožujka 2006. kako bi zamijenila Komisiju Ujedinjenih naroda za ljudska prava. Vijeće blisko surađuje s Uredom visokog povjerenika za ljudska prava (OHCHR) i predlaže posebne postupke Ujedinjenih naroda. Prethodno je oštro kritizirano zbog uključivanja u rad zemalja članica koje sudjeluju u kršenju ljudskih prava. Trenutno su se članice UN-ova Vijeća za ljudska prava, recimo države poput Eritreje, Libije, Venezuele, Pakistana ili Kine, našle pod značajnim kritikama zbog kršenja ljudskih prava na svom teritoriju. Vlada Eritreje iznimno je represivna jer podvrgava stanovništvo prisilnom radu i regrutaciji te nameće široka ograničenja vezana uz slobodu izražavanja, mišljenja i vjere.

Naoružane skupine i vlasti u Libiji i dalje su odgovorne za sustavna zlostavljanja. Tisuće ljudi drže se u dugotrajnim proizvoljnim pritvorima, a pritom se provode protuzakonita ubojstva i mučenja. Migranti, tražitelji azila i izbjeglice u Libiji suočeni su s proizvoljnim pritvaranjima, zlostavljanjima, seksualnim napadima, prisilnim radom i iznudom naoružanih skupina povezanih s vlastima Tripolija te naoružanih skupina i krijumčara.

Brutalna represija vlade Nicolasa Madura u Venezueli preko sigurnosnih snaga i naoružanih provladinih skupina tereti se za zlostavljanja, izvansudska ubojstva, kratkoročne prisilne nestanke, proizvoljna uhićenja i mučenja. Nezavisna međunarodna misija Ujedinjenih naroda za utvrđivanje činjenica o Venezueli i Ured tužitelja Međunarodnog kaznenog suda pronašli su dokaze da su možda počinjeni zločini protiv čovječnosti. Vlasti maltretiraju i kazneno gone organizacije civilnog društva koje rade na rješavanju tekućeg stanja ljudskih prava i humanitarne krize, zbog čega milijuni nisu mogli pristupiti osnovnoj zdravstvenoj skrbi i adekvatnoj prehrani, a zemlja nije bila pripremljena za suočavanje s pandemijom covida-19. Više od 5,6 milijuna Venezuelaca pobjeglo je iz zemlje, što je izazvalo najveću migracijsku krizu u Latinskoj Americi.

U Pakistanu je vlada premijera Imrana Khana 2021. intenzivirala suzbijanje kritika medija, civilnog društva, nevladinih organizacija i političke oporbe. Vlasti rutinski koriste drakonske zakone o borbi protiv terorizma i pobuna kako bi zastrašile kritičare. Poraslo je nasilje, povezano s bogohuljenjem, nad vjerskim manjinama, dijelom potaknuto progonom vlade i diskriminirajućim zakonima. Organi za provođenje zakona nekažnjeno provode proizvoljna pritvaranja i izvansudska ubojstva. Vlasti nisu uspjele uspostaviti adekvatnu zaštitu ili utvrditi odgovornost za zlostavljanja žena i djevojaka, uključujući takozvana ubojstva iz časti i prisilne brakove.

Autoritarna kineska vlada pod Komunističkom partijom Kine sustavno potiskuje temeljna prava. Pod predsjednikom Xi Jinpingom, vlada je proizvoljno pritvarala branitelje ljudskih prava, pooštrila kontrolu nad civilnim društvom, medijima i internetom te uvela tehnologiju masovnog nadzora. To nameće posebno strogu kontrolu u Xinjiangu i Tibetu.

Progon i proizvoljno pritvaranje milijun Ujgura i drugih turkmenskih muslimana od 2017. predstavljaju zločine protiv čovječnosti. U Hong Kongu je vlada nametnula drakonski zakon o nacionalnoj sigurnosti 2020. i sustavno ukidala građanske slobode. Kineska vlada ometala je međunarodne napore da se istraži kršenje ljudskih prava i podrijetlo covida-19, ušutkala je kritičare u inozemstvu i potkopala rad globalnih institucija za ljudska prava.