Josić je u javnost lansiran osnivanjem ove ad-hoc inicijative, čije zahtjeve predstavlja obučen u ratnu uniformu i zajedno s nekadašnjim suborcima protivi se dvojezičnim natpisima na vratima državnih institucija, koje bi prema zakonu trebale biti ispisane na latinici i ćirilici, a već danima najavljuje da prosvjedi neće stati sve do ispunjenja vrlo konkretnih, za kritičare potpuno nerealnih, zahtjeva prosvjednika. Sve to Jaroslav Pecnik, stručnjak za ljudska prava, smatra kostimiranom manipulacijom na koju država mora odgovoriti provođenjem zakona.

Zapravo, traži se ograničenje korištenja ćirilice, jer stožer se protivi samo dvojezičnim natpisima, ali ne i izdavanju dokumenata na ćirilici, primjerice u školama i državnoj upravi. Gotovo svakoga dana pripadnici udruga okupljenih u stožer i njihovi simpatizeri podsjećaju na te zahtjeve na različitim mjestima u Vukovaru koja nose neku simboliku, od Trpinjske ceste, prekrivanja bista prvog predsjednika Franje Tuđmana i vukovarskog heroja Blage Zadre, do okolnih naselja u kojima su se tijekom rata dogodili najstrašniji ratni zločini.

Od kulminacije prosvjeda, nedavnog razbijanja natpisa i sukoba prosvjednika s policijom, nitko nije ravnodušan. Premijer Zoran Milanović izričito je rekao, u intervjuu za HRT, da će Vlada ploče postaviti, ustvrdivši da i one simbolično pokazuju koliko je hrvatska pravna država te da bi natpisi na kojima je ime države ispisano ćirilicom, trebali smetati upravo onima koji Hrvatsku ne vole, a ne obrnuto. Stožer i Josić misle sasvim suprotno i upozoravaju da, ne popusti li im Vlada, sljedeći prosvjed planiraju u Zagrebu.

Vlado Iljkić, jedan od najbližih Josićevih suradnika, za tportal je rekao da prosvjedi i organizacija od predsjednika stožera iziskuju mnogo vremena i energije, ali da će bez obzira na to ustrajati. 'Josić ima neupitnu braniteljsku i obiteljsku priču. Bio je branitelj Vukovara, a poslije i logoraš u srpskom logoru. U ratu mu je ubijen otac. Nije se obogatio. Dakle, ima moralnu i etičku dimenziju koju krasi skromnost, domoljublje i požrtvovnost', opisuje Iljkić.

Kako to sve uspjeva stići? Željko Maršić iz povjerenstva za medije SOHV-a, kaže da Josić dnevno spava tek nekoliko sati dnevno, dok ostalo vrijeme posvećuje organizaciji i obitelji, odnosno svojoj četvero djece. 'Kako uspjeva? Tako što smo zadaće podijelili po povjerenstvima. Točno se zna tko što i kada radi. Iako ovo nije vojna, nego civilna organizacija. Za hrvatsku razinu sada smo osnovali posebno koordinacijsko tijelo', objašnjava Maršić.

Konkretno, Iljkić nam je rekao je da se u stožeru odlučuje u sustavu 'jedan čovjek, jedan glas', a posao organizacije raspodijeljen je na sedam povjerenstava – za pravna i temeljna pitanja, za istraživanje i analitiku, logistiku, protokol, sigurnost, medije te dokumentaciju, zapisnik i uredsko poslovanje. Svako od tih povjerenstava ima svog predsjednika, a Josić sve njih predstavlja u javnosti.

Ranije je na sastancima sudjelovao i Zdravko Komšić, inače predsjednik Koordinacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata grada Vukovara, ali izašao je iz stožera nezadovoljan upravo načinom odlučivanja. Iako redovno sudjeluje u prosvjedima protiv ćirilice, Komšić kritizira Josića zbog, kako kaže, nedostatka samoinicijative i predvođenja.

'On dođe na sastanak stožera i ne vodi sastanak, nego kaže 'bit će onako kako odlučimo', umjesto da predvodi inicijativu, da potakne zaključak, da iznese odmah svoj stav. Na sastanku je 20 do 30 ljudi, nekad manje, nekad više, i kako većina odluči, tako on postupa. Zapravo, kao da figurira kao vođa. Eto, to je moja jedina zamjerka njemu, jer inače podržavam sve zahtjeve stožera', izjavio je Komšić.

Komšić dodaje da je iz SOHV izašao kada je pred izbore vodstvo otvoreno pozvalo simpatizere da glasaju za HDZ i HSP Ante Starčević, čemu se on najoštrije usprotivio jer smatra da takva inicijativa ne smije biti povezana ni s jednom strankom. Do 1998. godine i sam je bio član HDZ-a i vijećnik u gradskom vijeću, ali s tom strankom razišao se nakon prve koalicije sa SDSS-om. 'Svaka stranka od ovoga nastoji izvući korist za sebe, a to se ne smije dopustiti', ustvrdio je Komšić.

Za Jaroslava Pecnika, stručnjaka za ljudska prava, nema dvojbe da je desna politika duboko uvučena u sve pore ovog pokreta protiv ćirilice i da, kako kaže, potpuno isti akteri manipuliraju vukovarskom i hrvatskom javnosti već godinama.

'To su čisto politički zahtjevi, koji nemaju veze sa stanjem u Vukovaru. Žele dokazati da je ova vlast nesposobna, što svi vidimo da jest, ali problem je što oni tvrde da je ova vlast nedomoljubna i nehrvatska, a to je smiješno. Zahtjevi stožera Hrvatsku stavljaju na jednu necivilizacijsku razinu. Jer ako je jedan zakon donesen u Hrvatskoj, onda se mora i poštivati. Kao što se poštuje, naprimjer, u Dalju, gdje su također počinjeni strašni zločini. Zato taj gospodin Josić ili ne razumije što govori ili je blesav', poručuje Pecnik, uz što smatra da država ne mora, pošto-poto, primijeniti represiju, ali da mora osigurati primjenu zakona, u protivnom će biti neozbiljna.

Pecnik kaže da je najgore što su oko ovakvih zahtjeva prisutne stalno iste političke igre.

'Sad nam bivši ministar Mlakar kaže da je HDZ-ova vlast taj zakon donosila kada srpska manjina u Vukovaru još nije bila zastupljena u tom postotku, kao što je pokazao zadnji popis stanovništva. Karamarko se isto pravi neznalica, kao da nije baš izravno sudjelovao u njegovu donošenju. Dakle, oni su otvoreno licemjeri i manipulanti. Onda je tu stožer, koji kaže 'jesmo za dijalog, a nismo za kompromis', čime su sve rekli, da na najpodmukliji i naprizemniji način podrivaju temelje hrvatske države. Zapravo, hrpa bezveznjaka poziva se na žrtve u obrani domovine, a zapravo manipuliraju i država ipak mora moći to spriječiti', ocjenjuje Pecnik.

Protiv upliva politike je i Komšić, radi čega se i razišao s vodstvom stožera, ali iz sasvim drugih razloga. Vjeruje da se u stožeru okupilo dosta aktivista i udruga koji se mogu oduprijeti strankama i samostalno postići zabranu ćirilice. 'Moje mišljenje je da mi sada sve trebamo malo radikalizirati. Ne vidi se kraja samo tom šetanju i šetanju. Ne kažem da moramo razbijati ploče, ali možemo ih pošpricati. Ima barem sprejeva', rekao je.

O ovim događanjima raspravljalo se i na nedavnom sastanku Vijeća srpske nacionane manjine Vukovarsko-srijemske županije, čiji predsjednik Miodrag Nedeljković kaže da prije svega podržava zakon.

'Moj komentar može izazvati samo lavinu nezadovoljstva. Zato podržavamo ustavni zakon. Kada se donese novi, podržavat ćemo i taj. Što se tiče ovih prosvjeda, kao što je rekao i Josić, to je između branitelja i vlade. Ja ne bi dolijevao ulje na vatru, jer je situacija već dovoljno uzavrela. Konačno, oni legalno prosvjeduju protiv ćirilice i dok je to na nenasilan način, nemam ništa protiv toga. Isto kao i protiv svih drugih prosvjeda koji se događaju u demokraciji', komentirao je Nedeljković.