SMO je u svojoj najnovijoj objavi priopćio kako šanse da će se El Niño razviti do kraja srpnja već sad iznose oko šezdeset posto, a rastu do čak osamdeset posto do kraja rujna.

'To će promijeniti vrijeme i klimatske obrasce u cijelom svijetu', upozorio je šef SMO-ovog odjela za klimatska predviđanja Wilfran Moufouma Okia.

El Niño, klimatska pojava koja se obično povezuje s globalnim rastom temperatura, praćena sušama u nekim dijelovima i jakim oborinama u drugim dijelovima svijeta, posljednji put pojavio se u 'sezoni' 2018./2019. No od 2020. godine Zemljom vlada njegova 'sestra' i hladna suprotnost La Niña, ovoga puta iznimno duga, da bi napokon završila početkom ove godine, ustupajući mjesto trenutnoj 'neutralnoj' situaciji.

Međutim, bez obzira na to što je inače hladnija La Niña vladala polovicom toga razdoblja, UN-ova mjerenja pokazuju da je posljednjih osam godina bilo najtoplije razdoblje ikad izmjereno. Da nije bilo 'curice', situacija bi bila znatno gora. Sada opet dolazi opasni El Niño, na koji se svijet mora pripremiti, a šef SMO-a Petteri Taalas kaže da su vrlo mogući novi temperaturni rekordi.

Ne može se predvidjeti koliko će trajati novi 'mandat' El Niña, ni koliko će biti snažan. Prethodni je bio relativno slab, ali je onaj koji je pogodio Zemlju između 2014. i 2016. bio jedan od najjačih u povijesti, s najvišim ikad zabilježenim temperaturama 2016., izazvanim kombinacijom El Niña i zatopljenja uzrokovanog ljudskim djelovanjem. Još gore posljedice u nekim je krajevima, recimo u Indiji, 'dječak' donio 1998. Ako se ovaj klimatski fenomen opet pojavi, prave će se posljedice - kao i obično - osjetiti oko godinu dana nakon njegova početka. Neka vrsta 'predigre' bile su rekordne temperature u Aziji u travnju i početkom svibnja. Fenomen se javlja svake dvije do sedam godina te obično traje između devet i 12 mjeseci.

El Niño se obično definira kao prirodni fenomen povezan s promjenama klime u tropima, a naziv je dobio po toploj oceanskoj struji koja oplakuje obale Perua u božićno doba. Taalas je u svojoj izjavi medijima rekao i nešto ohrabrujuće - to da bi ova pojava mogla donijeti i neke pozitivne efekte, recimo kraj dugotrajne suše na rogu Afrike koju je izazvala La Niña.

No ipak su mu glavna osobina ekstremne vremenske prilike, posebno zatopljenje površine oceana na središnjem i istočnom Pacifiku. Pojačane oborine obično se bilježe u dijelovima Južne Amerike, južnim dijelovima SAD-a, na rogu Afrike i u srednjoj Aziji. S druge strane, ozbiljne suše mogu se pojaviti u Australiji, Indoneziji i dijelovima južne Azije. Na sjevernoj hemisferi El Niño može pokrenuti uragane na Pacifiku i Atlantiku.