Tako se barem tvrdi u studiji koju su u časopisu Antiquity Sveučilišta u Cambridgeu objavila dvojica stručnjaka za drevnu astronomiju. Matematičar Giulio Magli s milanske Politehnike i astronom Juan Antonio Belmonte s Instituta za astrofiziku na Kanarskim otocima time su negirali svojedobnu teoriju arheologa Timothyja Darvilla sa sveučilišta Bournemouth o skoro sasvim preciznom velikom solarnom kalendaru.

Darvill je svoju teoriju objavio prije godinu dana, i u njoj tvrdi da je Stonehenge funkcionirao kao kalendar koji mjeri 356,25 dana u godini, što je skoro jednako današnjim mjerenjima solarnih kalendara. Magli i Belmonte, međutim, tvrde da Stonehenge ničim nije mogao biti tako precizno posložen da služi kao kalendar. U svom radu kažu da je Darvil svoju teoriju utemeljio na 'usiljenim interpretacijama, numerologiji i nedokazanim analogijama s drugim kulturama'.

'Sa simboličke točke gledišta, Stonehenge je sigurno bio povezan s nebeskim fenomenima. Ali to je daleko od toga da možemo reći da je korišten kao divovski kalendar', izjavio je Magli za portal Live Science, podsjećajući na slavnu poravnatost spomenika sa zimskim i ljetnim solsticijem.

U svojoj prošlogodišnjoj studiji u istom časopisu u kojem je sad objavljena nova koja ga negira Darvil je tvrdio da je prsten kamenja koji je u Stonehengeu postavljen oko 2500. godine prije Krista služio kao kalendar, možda za određivanje dana za gozbe, ili za učvršćivanje političke moći nad podanicima koje se uvjeravalo da njihovi vladari 'kontroliraju svemir'. Arheolozi smatraju da je izvorno u Stonehengeu bilo 30 okomitih megalita, danas ih je 17. Darvill je to protumačio kao mjesec od 30 dana, dok bi unutrašnjih pet blokova predstavljalo pet dana koji preostanu do pune godine kad se pomnoži 12 mjeseci po 30 dana. Po njemu, Stonehenge je možda napravljen pod utjecajem solarnih kalendara kakvi su se koristili na Bliskom istoku, posebno u drevnom Egiptu, što bi impliciralo kulturne veze dviju udaljenih civilizacija.

No, Magli i Belmonte kao prirodnjaci tvrde da krug okomitih blokova nije bio dovoljno precizan da bi odredio dužinu godine. Također, kažu da ništa na ovom nalazištu ne upućuje da su graditelji znali da godina ima 12 mjeseci, a pogotovo da nema nikakvih dokaza za kulturnu razmjenu između ondašnje Britanije i Bliskog istoka.

S njima se u izjavi za Live Science složio i arheolog Michael Parker Pearson s londonskog University Collegea, stručnjak za Stonehenge, posebno oko navodnih veza fizički tako udaljenih civilizacija.

'Ideje poput te kruže već puno stoljeće, ali više ih nitko ne uzima ozbiljno', kaže Parker Pearson.

No, što je onda (bio) Stonehenge? Arheolozi danas smatraju da mu je glavna svrha bila komemorativna, odnosno da je riječ o ceremonijalnom području izgrađenom u znak sjećanja na mrtve pretke. Iskopavanja su, uostalom, pokazala da su različiti dijelovi kompleksa stoljećima korišteni za ukope. Magli kaže da bi se time moglo objasniti usklađenost rasporeda blokova sa zimskim solsticijem, koji je po svemu sudeći bio važan dan povezan s mrtvima u nekim prethistorijskim religijama.

Darvill, očekivano, ne odustaje od svoje teorije, smatrajući da ničim nije negirano da je struktura složena tako da može služiti kao vječni solarni kalendar.