Eksperimentalna provedba građanskog obrazovanja i odgoja u hrvatskim školama pokazala je da našim učenicima vrlo često nedostaju osnovna znanja o funkcioniranju suvremenog društva i demokracije. Stručnjaci su tijekom protekle godine analizirali odgovore više stotina učenika osnovnih i srednjih škola o značenjima pojmova 'građanin', 'demokracija' i 'vlasti' i naišli na zabrinjavajuće podatke koji dokazuju da je u školama nužno uvođenje građanskog odgoja od sljedeće školske godine
Na primjer, oko jedne trećine učenika sedmih i osmih razreda (31 posto) demokratsku zemlju vidi u sljedećem opisu: 'Vlast u zemlji u rukama je jedne osobe koja vlada uz pomoć policije i tajnih službi. Građani potvrđuju svoju ljubav i vjernost vođi tako što javno pjevaju pjesme njemu u čast.' Samo ih je dvije petine (39 posto) znalo da se iza toga krije diktatorska vlast.
Praćenje i vrednovanje eksperimentalne provedbe kurikuluma građanskog odgoja i obrazovanja odvijalo se unutar projekta Novo doba ljudskih prava i demokracije u školama, čiji je nositelj Mreža mladih Hrvatske, a partneri Centar za mirovne studije i GONG. Istraživanje se provodilo u suradnji s Istraživačko-obrazovnim centrom za ljudska prava i demokratsko građanstvo Filozofskog fakulteta u Zagrebu i Nacionalnim centrom za vanjsko vrednovanje obrazovanja.
Rezultati projekta predstavljeni su na današnjoj konferenciji u Vukovaru gdje se okupilo oko 150 učitelja, nastavnika, učenika i predstavnika nevladinih organizacija koji su raspravljali o načinima i sredstvima za uvođenje građanskog odgoja, kao izbornog ili redovnog odnosno međupredmetnog sadržaja u sedmi i osmi osnovnoškolski te prvi i drugi srednjoškolski razred.
Prof. dr. sc. Vedrana Spajić-Vrkaš, profesorica Filozofskog fakulteta u Zagrebu, ustvrdila da je da je građanski odgoj do sada bio neka vrsta bauka u Hrvatskoj, ali da se neophodnost njegova uvrštenja u nastavne programe više ne može opovrgnuti nakon analiza koje su pokazale da većinu učenika zanimaju ljudska prava, demokracija i građanski život, a o njima nemaju temeljna znanja.
'Ako govorimo o pojmovima 'građanin', 'demokracija' i kako funkcionira vlast, onda je to možda i odgovor na pitanje zašto je do sada bilo napada na građanski odgoj s raznih strana. Osnovno je želimo li odgajati poslušne, za državu politički nepismenih, ili emancipirane građane', rekla je prof. dr. sc. Spajić-Vrkaš.
Istraživanje provedeno u okviru eksperimentalne provedbe građanskog odgoja otkrilo je da naši učenici ne znaju osnovne pojmove o demokraciji, političkom sustavu za koji se Hrvatska opredijelila. Recimo, samo 14 posto učenika osmog i sedmog razreda zna da je najvažnija uloga građana u demokratskoj državi nadziranje djelovanja vlasti, vjerojatno zbog toga što im nedostaje znanja o tome da demokratsku vlast izabiru i smjenjuju građani temeljem praćenja i vrednovanja njezina djelovanja. Preostali dio učenika najvažniju ulogu građanina/ke vidi u informiranosti o društvenim zbivanjima (32 posto), što je najbliže točnom odgovoru i poštivanju odluka svoje vlade (26 posto), no zabrinjavajuće je da svaki četvrti građanstvo definira u terminima brige za osobne interese. Samo jedna četvrtina njih (24 posto) zna da se ljudska prava građana u demokratskoj državi ponajprije štite Ustavom. Preostali ih dio misli da to bolje čini Vladin ured za ljudska prava (48 posto), (nepostojeća) Uredba o pravima (14 posto) ili sudska odluka (13 posto).
'Što znači da je netko građanin?' pitani su učenici četvrtih razreda. Ali samo šest od 104 učenika na inicijalnom ispitivanju dalo je točan odgovor ('Da pazi da su svi jednaki'). U finalnom ispitivanju broj učenika s točnim odgovorom povećao se, ali neznatno (od 6 posto na 10 posto), jer je i nakon godine dana provedbe kurikuluma GOO-a najviše učenika (54 posto) za građanina/ku mislilo da je to osoba koja živi u gradu. Donekle je utješno da je nešto veći broj učenika u finalnom ispitivanju (22 posto prema 29 posto), zaokružio odgovor koji je najbliži točnome ('Da je odgovoran/na prema drugima').
Projekt nevladinih organizacija 'Novo doba ljudskih prava i demokracije' pod vodstvom Mreže mladih Hrvatske provodi se uoči uvođenja građanskog odgoja u škole sljedeće školske godine. U sklopu projekta napravljen je Katalog programa neformalnog obrazovanja koji na jednom mjestu daje pregled radionica, treninga, seminara, predavanja i drugih obrazovnih programa koje provode organizacije civilnog društva iz različitih tematika: društvene, ljudsko-pravne, političke, kulturalne, gospodarske i ekološke.
Darko Tot iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta rekao je da građanski odgoj već od sljedeće školske godine biti usustavljen u sedmom i osmom razredu osnovnih te prvom i drugom razredu srednjih škola. Od 1. travnja, ministarstvo će organizirati javne rasprave, a do 30. lipnja program će biti objavljen. Nastavnicima će ministarstvo prirediti posebne priručnike, a učenicima udžbenike, sve u elektronskom formatu.
