Komet P/2016 BA14 Panstarss je malen pa se neće moći vidjeti bez teleskopa, no proći će na udaljenosti od samo 3,5 milijuna km, što će biti treći najbliži prolet kometa u zabilježenoj povijesti.

Samo dva kometa Zemlji su se približila bliže - 55P/Tempel-Tuttle, za kojeg se procjenjuje da je 1366. godine prošao na oko 3,38 milijuna km i Lexellov komet (D/1770 L1), koji je 1770. proletio na samo 2,25 milijuna km.

NASA ističe da nema nikakve opasnosti za sudar jer je riječ o udaljenosti devet puta većoj od razdaljine između Mjeseca i Zemlje.

'Komet P/2016 BA14 nije nikakva prijetnja', poručio je Paul Chodas iz NASA-inog centra za Objekte koji prolaze blizu Zemlje (NEO). 'Naprotiv, bit će to odlična prilika za napredak u znanstvenim istraživanjima kometa', dodao je.

Prolasci kometa nisu tako učestali kao prolasci asteroida, prolazak dva kometa za redom u dva dana izuzetno je rijedak događaj.

P/2016 BA14, otkriven u siječnju ove godine, u početku se smatrao asteroidom, međutim promatranja opservatorija Lowell pokazala su ima jedva vidljiv rep.

Veći komet 252P/LINEAR otkriven je 2000. godine. Budući da oba kometa imaju vrlo slične putanje i da se kreću relativno blizu, znanstvenici pretpostavljaju da je manji nastao raspadom većeg prilikom nekog prijašnjeg prolaska blizu Sunca ili Jupitera. Ovu mogućnost NASA će pokušati istražiti svojim svemirskim teleskopom Hubble.

252P/LINEAR, dužine oko 230 metara, kraj Zemlje će proletjeti danas, a P/2016 BA14 sutra.

Naš poznati astronom Korado Korlević iz zvjezdarnice Višnjan kaže da promatrači neba ne bi trebali očekivati preveliki spektakl, čak i kada bi bilo vedro.

'Naime, sjaj kometa 252P/LINEAR toliko je slab da će se golim okom moći vidjeti samo s nekih mjesta gdje nema nikakvog svjetlosnog zagađenja, s Lastova, s Huma i nekih sličnih mjesta viših od 400 m nadmorske visine. Nebo bi moralo biti jako vedro za da se nešto vidi', rekao je Korlević.