Istraživanje PISA 2018 u Hrvatskoj je provedeno lani u proljeće u 179 srednjih i četiri osnovne škole. Glavna ispitna domena bila je čitalačka pismenost, dok su matematička i prirodoslovna pismenost bile sporedne domene, izvijestio je NCVVO. A što je uopće PISA i zašto su rezultati ovog istraživanja tako važni?

PISA je akronim od Programme for International Student Assessment, odnosno Međunarodnog programa ispitivanja znanja i vještina učenika. Nastala je krajem 90-ih godina, kad su zemlje članice Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) zaključile da nemaju dovoljno informacija o tome koliko učinkovito njihovi obrazovni sustavi pripremaju mlade naraštaje za budući život i rad te odlučile započeti mjeriti znanja i kompetencije učenika na kraju njihova obveznog školovanja. Tada nitko nije ni slutio kakve će promjene izazvati testiranje 15-godišnjaka u obrazovnim sustavima diljem svijeta.

Zbog svojih posebnih ciljeva i obilježja PISA je postalo najveće svjetsko obrazovno istraživanje u kojemu osim 35 članica OECD-a danas sudjeluje i više od 40 zemalja partnerica, među kojima je i Hrvatska. Od prvog istraživanja 2000. godine pa do danas broj zemalja sudionica stalno se povećava, a zemlje s nestrpljenjem očekuju rezultate svakog novog ciklusa ne bi li otkrile koliko su od prošlog ciklusa istraživanja napredovale u postizanju ključnih obrazovnih ciljeva, izvještava NCVVO.

ifo: Ekonomske posljedice PISA-e

Njemački ifo konstatira da se napredak u obrazovnim učincima može povezati s dugoročnim osnaživanjem njemačkog gospodarstva, kao i gospodarstva Europske unije u cjelini. 'Povećanjem obrazovnih učinaka u njemačkim školama za 25 PISA bodova snaga gospodarstva povećala bi se za 7,3 posto. To je otprilike 14 bilijuna eura do kraja stoljeća', rekao je Ludger Woessmann, direktor ifo-ovog Centra za ekonomiku obrazovanja. Takve pokazatelje iznjedrilo je novo istraživanje, koje je Woessmann proveo za Europsku komisiju u suradnji s Ericom Hanushekom s američkog sveučilišta Stanford. Rezultati su utemeljeni na znanstveno utvrđenoj uskoj povezanosti između obrazovnih učinaka i gospodarskog rasta. Za cijelu Europsku uniju potencijalna korist od obrazovnih reformi doseže čak 71 bilijun eura: 9,7 bilijuna za Ujedinjeno Kraljevstvo, 9,5 bilijuna za Francusku, 7,6 bilijuna za Italiju, šest bilijuna za Španjolsku i 1,5 bilijuna za Austriju.

Rezultati istraživanja PISA koji će biti objavljeni 3. prosinca bit će indikator rangiranja učenika širom svijeta u matematici, znanosti i čitalačkoj pismenosti.

'Nekoliko država, poput Poljske i Portugala, provelo je reforme koje su rezultirale povećanjem od 25 PISA bodova. To se dogodilo i u Njemačkoj, nakon što je prvih nekoliko godina zemlja provela u 'PISA šoku'', kaže Woessmann, dodajući da škole moraju podučiti djecu i mlade ljude vještinama koje će im biti potrebne da postignu uspjeh u svijetu rada sutrašnjice. 'U pitanju je naša ekonomska budućnost', ističe Woessmann.

>>> Imaju jedan od najboljih obrazovnih sustava, a opet ga mijenjaju. Evo zašto

Osnovne vještine u matematičkoj i prirodoslovnoj pismenosti, koje mjeri PISA, igraju osobito važnu ulogu.

'Nakon slabih PISA rezultata unatrag 18 godina Njemačka je pokrenula mnoštvo inicijativa kako bi uhvatila korak s ostalim zemljama. U posljednje vrijeme, međutim, čini se da popušta ovaj angažman. No ostatak svijeta ne spava. Ne uspijemo li prebaciti naš obrazovni sustav u viši međunarodni rang, ugrožavamo dobrobit naše djece', upozorava Woessmann.

Woessmann i Hanushek uspoređuju razvoj BDP-a s poboljšanim obrazovnim učincima u odnosu na status quo u ostatku stoljeća. Njihova prognoza uzima u obzir i dinamiku obrazovnih reformi: onima koji donose odluke treba određeno vrijeme da prilagode obrazovnu politiku i programe, kao što je izvjesno vrijeme potrebno da reforme ostvare određeni utjecaj na učeničke rezultate. Jednako tako, gospodarstvo se neće početi prilagođavati sve dok novi, visokokvalificirani radnici ne budu činili značajan udio u radnoj snazi. Daljnje projekcije razmatraju i scenarije određenih politika, prema kojima se rezultati poboljšavaju primarno na višem ili nižem kraju spektra ili se unaprjeđuju vještine učenika koji su napustili srednju školu. U svakom slučaju, sve te prognoze predviđaju izrazito niže ekonomske rezultate od onih u kojima su poboljšanja utjecala na cijeli spektar postignuća.

Ovo istraživanje provedeno je za European Expert Network on Economics of Education (EENEE), organizaciju koju zajednički koordiniraju ifo-ov Centar za ekonomiku obrazovanja i Centar za proučavanje europske politike (CEPS) u Bruxellesu, u ime Glavne uprave za obrazovanje, mlade, sport i kulturu Europske komisije.