Poslije Ustavnog suda, tajnih službi koje su dobile nove čelnike i nove, veće ovlasti te javnih poduzeća, na red su došli i javni mediji. Usprkos protivljenju iz Bruxellesa, u četvrtak je novi poljski predsjednik Andrzej Duda potpisao privremeni zakon o medijima. Zakon na snagu stupa službenom objavom, a rok trajanja mu je, kako javlja AP, do kraja lipnja. Stupanjem zakona na snagu automatski prestaju mandati čelnih ljudi javne televizije i radija te državne novinske agencije, a nove će ljude imenovati ministar financija, stavljajući tako glavne medije pod direktnu državnu kontrolu.

Izmjene zakona parlament je donio na samom kraju 2015. Od prvog siječnja na Poljskom radiju 1 na svaki puni sat izmjenjivali su se poljska himna i Beetovenova 'Oda radosti', himna Europske unije. Nove vladine poteze osudili su brojni poljski mediji, izuzev onih koji su i ranije podržavali PiS, poput TV Trwam i Radio Maryje koje vodi ultrakonzervativni svećenik Tadeusz Rydzyk.

'Ako je namjera medija bila da u sljedećim tjednima okupiraju pažnju Poljaka kritiziranjem naših promjena ili politike, to se treba zaustaviti', kazao je Ryszard Terlecki, šef kluba PiS-ovih zastupnika.

Novi zakon osudili su Reporteri bez granica i EBU te Europska federacija novinara. Reporteri bez granica rangirali su ranije Poljsku kao zemlju u kojoj je sloboda medija na boljoj razini nego što je to u Velikoj Britaniji, Francuskoj i SAD-u.

'Mjere koje je poduzela poljska vlada u suprotnosti su s medijskim pluralizmom i nezavisnošću javnog servisa, kao i s demokracijom u Poljskoj. Te su mjere u jasnoj suprotnosti s fundamentalnim vrijednostima EU-a', konstatirala je Europska federacija novinara u pismu Gunteru Oettingeru, povjereniku Europske komisije u čiju nadležnost spadaju mediji.

Povjerenik Oettinger već je ranije upozorio Poljsku da narušava zajedničke europske vrijednosti. Prošlog je vikenda u intervjuu Frankfurter Allgemeine Zeitungu konstatirao kako postoje razlozi da se pokrene mehanizam za nadzor vladavine prava, odnosno da se Poljsku stavi pod nadzor EU-a. Ministar vanjskih poslova Witold Waszczykowski parirao je intervjuom u Bildu koji je međunarodno ismijan. Prijašnju vladu centrističke Građanske platforme optužio je za ljevičarenje, odnosno postavljanje 'kao da je svijet, u marksističkoj maniri, usmjeren da se razvije u samo jednom smjeru - prema miksu kultura i rasa, svijetu biciklista i vegetarijanaca'.

411370 ,410723 ,410715 ,410590
Kad smo već kod miksa kultura i rasa, zanimljiv je podatak da je vlada Beate Szydlo u četvrtak objavila kako će po sustavu europskih kvota u Poljsku primiti 100 izbjeglica, umjesto 7.000 na koliko se obvezala prijašnja vlada. Strah od izbjeglica i njihovo navodno ugrožavanje poljske obitelji te obećanje brojnih mjera za poboljšanje života najsiromašnijih slojeva društva bili su dobitna kombinacija kampanje koja je PiS-u, uz snažnu potporu Katoličke crkve, donijela prevagu na izborima u listopadu. Reforme kojima žele korjenito promijeniti Poljsku, najuspješnije istočnoeuropsko gospodarstvo koje se u velikoj mjeri oslanjalo i na europske fondove, provode sa sigurnom većinom u parlamentu.

Među mjerama koje se najavljuju je i davanje mjesečne novčane potpore obiteljima za djecu u visini od 500 zlota, prekid financiranja potpomognute oplodnje, a možda i zabrana pobačaja, kao i kulturni preporod u kojem se naglasak stavlja na nacionalne vrijednosti, naročito u znaku priprema za stogodišnjicu poljske neovisnosti nakon kraja Prvog svjetskog rata. Čelnici PiS-a bivše vlade optužuju za suradnju sa starim komunističkim agenturama, obećavajući duhovnu obnovu zemlje.

Svaka ruka podignuta protiv crkve je ruka podignuta protiv Poljske', kazao je u prosincu Kaczynski, glavni čovjek stranke od kojeg naredbe primaju i formalno nestranački predsjednik zemlje i premijerka.

Povjerenik Oettinger nije bio usamljen u zazivanju procedure protiv Poljske. Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker za 13. siječnja sazvao je debatu u Europskoj komisiji o vladavini prava u Poljskoj što je prvi korak u proceduri predviđenoj mehanizmom koji je usvojen 2014., ali se nikad do sada nije primjenjivao. Mehanizam se odnosi na 'sistematske prijetnje vladavini prava i drugim zajedničkim europskim vrijednostima'. U inicijalnoj fazi Komisija prikuplja informacije i procjenjuje postoje li jasne indicije da su temeljne europske vrijednosti ugrožene. Ako se potvrde takve prijetnje, započinje dijalog s članicom, a ako ne bude željenih rezultata, Europska komisija može zemlju kazniti aktiviranjem članka 7 Lisabonskog ugovora odnosno oduzeti joj pravo glasa u europskim institucijama. Iako je bilo povoda - od odnosa bivšeg francuskog predsjednika Nicolasa Sarkozyja prema Romima do Mađarske Viktora Orbana, nijedna zemlja nikada nije kažnjena.

Lider PiS-a Jaroslaw Kaczynski ne krije da je dugogodišnji poklonik Viktora Orbana koji ga je ovog tjedna neformalno posjetio. Poljski radio tim povodom podsjeća da je Kaczynski 2011., kada je njegova stranka izgubila izbore, ustvrdio 'da je duboko uvjeren da će doći dan kada će uspjeti i kada će imati Budimpeštu u Varšavi'. Orban je već najavio kako će se usprotiviti svim sankcijama protiv Poljske unutar EU-a.

'Europska komisija neće ići do kraja s ovom procedurom, kao što to nije učinila ni s Mađarskom', kaže nam mađarski politolog Zoltan Pogatsa dodajući: 'Europska unija nema moći da išta napravi jer ona nije politička unija.'

Svjestan je toga i sam predsjednik Juncker. Na konferenciji za novinare u Amsterdamu rekao je kako ne vjeruje da će biti aktiviran članak 7 te zamolio novinare da previše ne dramatiziraju. 'Imamo dobre i prijateljske odnose s Poljskom i naš je pristup veoma konstruktivan', ustvrdio je.

Problem Poljske sigurno će se naći na dnevnom redu Europskog parlamenta jer Europa ne može ignorirati ovaj napad na fundamentalne vrijednosti u Poljskoj, kaže nam hrvatski eurozastupnik Tonino Picula, ali on smatra i da prijetnje sankcijama ne mogu donijeti ništa dobro jer one samo grupiraju redove i postižu kontraefekte.

Stanje Europske unije prelazi iz povremenih glavobolja u trajnu psihozu', zaključuje Picula. Kaže nam kako u zadnja 72 sata traje prava propagandna akcija u kojoj su mailovi eurozastupnika zatrpani propagandnim porukama iz Poljske u kojima se na nekoliko jezika objašnjava kako je prijašnja vlada u posljednjih osam godina bila korumpirana i služila se nasiljem svih vrsta, pa je, navodi se, narod novu vladu izabrao da zemlju vrati na put demokracije.

'Sada se ne zna je li veća opasnost za EU situacija u Poljskoj ili najava izlaska Velike Britanije. Europska unija mora zastati i pogledati se u oči', kaže Picula.

Poljska se Uniji zbiva nakon sličnog iskustva s Orbanovom Mađarskom, ali za razliku od Orbana, koji tvrdi da je u pitanju izbjeglica samo branio europske zakone - i to će na kraju ispasti tako, Kaczynski EU vidi kao problem za Poljsku, možda čak i veći nego što je to Vladimir Putin', sudi Picula. Viktor Orban praktičan je političar koji je na protivljenju EU-u gradio svoju popularnost, ali Kaczynski je istinski uvjeren da je njegova dužnost vratiti Poljsku na pravi put s kojeg su je liberali skrenuli. On će, kaže Picula, učiniti sve da poljskom predsjedniku Europskog vijeća Donaldu Tusku zagorča život u EU-u.

'Treba se, međutim, stalno imati u vidu da je Stranka prava i pravde pobijedila dobivši veliku podršku na demokratskim izborima i da je narod dobio vladu kakvu je želio i kakvu zaslužuje', kaže Picula dodajući da bi trebalo provesti dubinsku analizu što je nagnalo građane zemlje koja je prosperirala u EU-u na ovakav izbor.

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović planira uskoro posjet Poljskoj, zemlji koja se, kao i Mađarska i niz drugih zemalja Srednje i Istočne Europe nalazi u sastavu uspravnice Baltik - Crno more koju zagovara naša predsjednica. Komentirajući to, Picula kaže kako bi volio da naša vanjska politika prije svega vodi računa o našem članstvu u EU-u.

Ja u Poljskoj ne vidim nikakve smjernice koje bi bile za upotrebu u hrvatskoj politici jer je riječ o pokušaju degeneriranja demokratskih institucija zemlje. S Poljskom imamo razloga surađivati na brojnim poljima, ali ne trebamo ulaziti u tješnju političku suradnju sa zemljom koja ugrožava demokratske vrijednosti', smatra Picula.