'Hrvatska nije sekularna država', naslov je komentara Ivana Miklenića u Glasu Koncila, koji je ovaj vikend stvorio pravu buru u javnosti. Ustav, poručuje Miklenić u komentaru, ne definira Hrvatsku kao sekularnu državu.

No ako se pita ustavne stručnjake i profesore ustavnog prava, sekularnost je jasno opisana u članku 41. Ustava.

'Prvo pitanje sekularnosti jest u smislu statusa i odnosa države i vjerskih zajednica, a one su odvojene. Odvojenost znači to da država promiče širok, neutralan, tolerantan i jednak okvir za sve građane i druge koji ovdje žive. To je osnova. A onda, naravno, država ne odbacuje religije u smislu da se bori protiv njih, kao što je to bilo u komunizmu, ne promiče ideologiju koja je protiv nečega, nego je široka, tolerantna, uključiva država koja onda pomaže u određenim uvjetima određene zajednice', tumači za tportal šefica Katedre za ustavno pravo Pravnog fakulteta u Rijeci i predsjednica Hrvatske udruge za ustavno pravo Sanja Barić.

Kako im i koliko pomaže, to ovisi i o tradiciji, poručuje Barić. 'Međutim država mora pružati usluge svima, ne promičući jednu zajednicu ispred svih. Jedna može imati povlašten status, i to i ima, ali ključno pitanje je je li pojedini status te zajednice ili korist od te mjere dosegao takav opseg da se može smatrati da nije odvojena od države. Ona mora u svakom trenutku ostati odvojena od države', poručuje Barić.

Barić kaže da Ustav ima određene vrijednosti koje su podudarne s kršćanskim vrijednostima, no one su uglavljene u Ustav ne zato što su kršćanske, nego zato što se Hrvatska odlučila na širok okvir vrijednosti. Tako Barić navodi kako se kao prve u temeljnim ustavnim vrijednostima spominju - sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova.

'Ako počinjemo tumačiti neke prijepore sukladno tim vrijednostima, kršćanski stavovi su bitno različiti, a to su četiri najveće vrednote Ustava RH. Na svakoj pojedinoj točki prijepora možemo reći da je država sekularna jer sve te vrijednosti mora štititi usprkos kršćanskim vrijednostima', kaže Barić.

Oni koji tumače da Hrvatska nije sekularna, smatra Barić, ne znaju dovoljno, jer smatraju da je sekularnost ona kakva je uređena u Francuskoj. Ali sekularnost je odvojenost, pri čemu postoje različiti aranžmani koji su posljedica dogovora određene zajednice', kaže Barić.

Da Ustav jasno propisuje to da je država sekularna, smatra i Mato Palić s Katedre ustavnih i političkih znanosti Pravnog fakulteta u Osijeku, a pritom se osvrnuo i na mišljenje izraženo u Večernjem listu, prema kojem Hrvatska nije sekularna država poput Francuske, te da mnogi zanemaruju stavak 2. članka 41. Ustava koji govori da država pomaže vjerske zajednice.

'Da, Hrvatska jest sekularna država. A pomaganje države vjerskim zajednicama ne kosi se sa sekularnošću Hrvatske i nije u suprotnosti sa stavkom 1. tog članka. Odvojenost je sekularnost, samo odvojenost. Jasno je to napisano i ne ostavlja prostora za različita tumačenja. Samo kada se odvoje od države, onda se može osigurati ravnopravnost vjerskih zajednica. Činjenica je da država pomaže vjerskim zajednicama u obavljanju obreda, osnivanju škola itd., no treba uzeti u obzir to da su sve one jednake pred zakonom', kaže Palić za tportal.

Podsjeća pritom Palić i na nedavnu odluku Ustavnog suda u slučaju dijela prisege Kolinde Grabar Kitarović, u kojoj je ona izgovorila 'Tako mi bog pomogao'. Iako su se tužitelji, među ostalim, žalili da je tom rečenicom narušena sekularnost Hrvatske, Ustavni sud zaključio je da to nije tako.