Vlada je godišnjim planom aktivnosti predvidjela donošenje ZKP-a 2017. (a ne 2018.) te je do 14. svibnja provedena i javna rasprava. Tada je, smatrali su predlagatelji, trebao biti započet i postupak procjene učinaka propisa jer je novi Zakon o procjeni učinaka propisa stupio na snagu 13. svibnja 2017. propisao da će se započeti postupci procjene učinaka dovršiti do po tada važećem zakonu.

>>>Tko će zadnji ugasiti svjetlo u selu ako se usvoji Zakon o poljoprivrednom zemljištu?

Ali Vlada nije izradila procjenu pa oporba smatra da je stoga ZKP formalno neustavan. Istakli su da je Ustavni sud više puta naglašavao iznimnu važnost poštivanja formalne procedure pri donošenju zakona, osobito standarda široke javne rasprave te neprihvatljivosti učestalog donošenja zakona u hitnoj proceduri, piše dnevnik.

Ustavni sud je obrazložio kako je smisao njihova svojedobnog izvješća bio ukazati na neprihvatljivu pojavnost učestalog donošenja zakona po hitnoj proceduri s ciljem da se njihov broj smanji, a ne da se ukaže na problem ustavnosti hitnih zakona koje je Hrvatski sabor ovlašten donositi. Samo što takvu potrebu treba valjano obrazložiti, a Ustavni sud s tog aspekta može ocjenjivati je li hitnost dostatno obrazložena.

Ocjenjujući formalnopravnu ustavnost zakona, Ustavni sud ne ispituje jesu li tijela nadležna za procjenu učinaka propisa tu svoju zadaću obavila i kako (lege artis ili ne). Nesvrhovitost ispitivanja takvih činjenica posebice dolazi do izražaja u slučajevima kada se tvrdi da je zakon neustavan isključivo zbog nezakonitog izostanka jednog od elemenata procedure u ranoj fazi.

Ustavni sud zaključuje da se zapravo ukazivanjem na proceduralni propust htjelo osporiti zakonodavni model uređenja poljoprivrednog zemljišta, ali to što je zakonodavac izabrao jedan, a ne drugi model ne može biti predmet Ustavnog suda, piše Večernji list u subotu.