SDP-ovac Peđa Grbin istaknuo je izuzetno pozitivan učinak koji Povjerenstvo ima na politički život u Hrvatskoj, ali i ocijenio da se "razvikanijim" predmetima treba dati prioritet kako se o nekima na odluku ne bi čekalo i više od četiri godine.

Kao primjer je prijave protiv zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića zbog pozajmice od 15 milijuna kuna koju mu je za jamčevinu dao odvjetnik Marijan Hanžeković.

"U vrijeme kada je Bandić osumnjičen za brojna nedjela, a i dalje ga se bira, kad se u Sabor bira neću reći ratni zločinac, ali čovjek koji je u prvom stupnju osuđen za ratni zločin, potrebna je mjera koja bi puno efikasnije odvraćala političare od činjenja nepravilnosti, što pokazuju sva dosadašnja izvješća", ustvrdio je Grbin.

Usprotivio se prijedlogu novoga Zakona o sprječavanju sukoba interesa kojim ministar uprave Lovro Kuščević, uvjeren je SDP-ov zastupnik, želi radikalno umanjiti ovlasti Povjerenstva i ukinuti većinu novčanih kazni.

Novaković: Predmete rješavamo po redoslijedu otvaranja, a ne po zanimljivosti

Predsjednica Povjerenstva Nataša Novaković odgovorila je Grbinu da je svaki predmet nekome najzanimljiviji te da se oni moraju rješavati po redoslijedu otvaranja, a ne po zanimljivosti, bez obzira na to što, kako kaže, razumije takav njegov apel.

Mostov Robert Podolnjak je članove Povjerenstva upitao zašto su selektivno pozivali svjedoke pri utvrđivanju eventualnog sukoba interesa ministra financija Zdravka Marića u slučaju Agrokor.

"Pozvali ste Marića, Martinu Dalić i Božu Petrova, no premijera Andreja Plenkovića, koji je bio na svakom sastanku s Ivicom Todorićem i u čijem su se uredu ti sastanci odvijali, niste zvali. Bilo vam je dovoljno pismeno očitovanje iz njegova ureda, dakle ne njegovo, pa me zanima zašto i njega kao ostale niste zvali. Zanima me i zašto se u odluci niste referirali i na tajne sastanke ministra s Todorićem o kojem je on pisao na svom blogu“, pitao je Podolnjak.

Uzvratili su mu HDZ-ovci, predsjednik Odbora Željko Reiner i član Branko Bačić, ističući da je riječ o predmetu iz 2018., dok se sada raspravlja o Izvješću iz 2017. godine.

Bačiću je zasmetala i praksa Povjerenstva da za neke dužnosnike u svojim odlukama utvrdi da su povrijedili načelo djelovanja, iako to zakon temeljem kojeg postupaju ne prepoznaje, a nakon takve presude u javnosti se steče dojam da je netko radio nešto protuzakonito.

Bačić: Dužnosnika se izlaže javnom sramoćenju, a nije kršio zakon

"Recimo, mene tuži privatni tužitelj da je on vlasnik moje poljoprivredne čestice i sud utvrdi da to nije istina, da je to moja čestica, ali ipak me malo opomene da bih se trebao bolje brinuti o njoj. I tako mi ipak nanese neku štetu, kao što mi se čini da se događa i s vašim odlukama o povredi načela djelovanju koju, po mom mišljenju, preširoko, gotovo arbitrarno tumačite", poručio je.

"Tako se dužnosnika izlaže javnom sramoćenju jer izgleda kao da krši zakon, a nije tako“, ustvrdio je Bačić i dodao kako se na taj način političaru nanosi šteta.

Vanjski član Odbora Vladimir Šeks stoga predlaže da Povjerenstvo, kada donosi takve odluke, naglasi da dužnosnik nije prekršio zakon i nije u sukobu interesa, "ali mislimo da bi bilo primjerenije da je postupao u skladu s načelima zakona jer se tako možda ne bi stjecao dojam da je dužnosnik radio nešto nezakonito i amoralno“.

Novaković: Praksu povjerenstva potvrdio je Visoki upravni sud

Novaković je odgovorila da je Visoki upravi sud, koji nadzire rad Povjerenstva, potvrdio njegovu praksu, ističući da svatko onaj tko misli drugačije može pokrenuti upravni spor protiv njih.

Davorin Ivanjek iz Povjerenstva napomenuo je da su članovi kroz rad brzo utvrdili nedorečenosti zakona, zbog čega su tražili njegove izmjene, pa su odlučili ekstenzivno tumačiti pojedine odredbe.

"Mi ni sukob interesa ne možemo kažnjavati i shvatili smo da je dobro preventivno ukazivati na povrede načela. To je pitanje etike i to je realno i teško sankcionirati. Naša poruka je 'tu budite oprezni i nemojte iz te situacije prijeći u stvarni sukob interesa'“, pojasnio je Ivanjek.

Dodao je kako je svjestan pokušaja "instrumentalizacije" Povjerenstva, pa su sada puni prijava protiv političara koji idu na europske izbore, no trude se da ne dopuste instrumentalizaciju.

S obzirom na politički angažman bivše čelnice Povjerenstva Dalije Orešković, kazali su da to ne znači da se svi oni žele baviti politikom, te predložili da se u Zakon uvrsti odredba da se godinu dana nakon mandata u Povjerenstvu ne smije baviti politikom.

Ne dobije li Povjerenstvo očitovanje Vlade o putovanju HDZ-ovaca u Helsinki, pokrećemo postupak

Nakon rasprave, Novaković je novinarima kazala da su prošli tjedan ponovno poslali dopis Vladi da se očituje o putovanju Vladinim avionom u Helsinki, na kojemu je izaslanstvo HDZ-a na čelu s premijerom Plenkovićem sudjelovalo na skupu EPP-a, te da Povjerenstvo očekuje konkretan odgovor i priloge koje su zatražili.

Napomenula je da su dopis dva puta slali Uredu predsjednika Vlade, a zadnja dva puta samom premijeru na ruke. "Ako ne dobijemo dokument, pokrenut ćemo postupak“, najavila je šefica Povjerenstva.

Dodala je i da su predmeti ministrice regionalnog razvoja i europskih fondova Gabrijele Žalac i ministra financija Zdravka Marića u aferi 'Mercedes' i 'Svjetsko nogometno prvenstvo u Rusiji', odnosno njihove povezanosti sa šibenskim poduzetnikom Josipom Stojanovićem Jollyjem, tek otvoreni i upućeni su dopisi prema određenim institucijama i drugim osobama.

"U slučaju 'hotmail' predmet jest u završnoj fazi. Dopisom smo još od Trgovačkog suda tražili zadnje dokumente i nakon toga može se reći da smo prikupili relevantnu dokumentaciju“, rekla je Novaković.

Izvjestitelj za taj predmet Ivanjek kazao je kako prikupljaju dokumentaciju vezano za isplatu članovima kriznog stožera koje je angažirao tadašnji Vladin povjerenik za Agrokor Ante Ramljak. "Nažalost, do tih podataka još nismo došli. Obratili smo se Agrokoru, a oni su nam odgovorili da se za te podatke obratimo Trgovačkom sudu, otkud nam je rečeno da oni te podatke nemaju. Nije riječ o isplatama savjetnicima i podizvođačima, nego isplatama savjetnicima kriznog menadžmenta. Tih podataka za sada još uvijek nema, ali pokušat ćemo doći do njih“, najavio je Ivanjek.