Objasnio je da je dogovoreno da će se predložiti izmjene koje će omogućiti primjenu europskog uhidbenog naloga nakon ulaska Hrvatske u EU, što će omogućiti izručivanje hrvatskih državljana i zemljama koje nisu članice EU, ako je s njima sklopljen takav međudržavni ugovor.

U Ustav će se unijeti i odredbe o neovisnosti državne revizije i HNB-a, a hrvatskim sudovima će se omogućiti da sude i na temelju europskog prava, rekao je Šeks. Skupina će se ponovno sastati 23. ožujka i raspraviti o preostalim promjenama. Nakon toga bi usuglašeni tekst trebala poslati Vladi, koja bi ga trebala prihvatiti i poslati saborskom Odboru za Ustav.

Vladina radna skupina će se zatim raspustiti i neće raspravljati o inicijativama koje nisu vezane za ulazak u EU.
Saborski Odbor će se, pak, očitovati o svakoj pristigloj inicijativi, a Šeks će potom vjerojatno oformiti posebnu radnu skupinu, koja će usuglasiti inicijative koje imaju izgleda doći na raspravu na plenumu.

'Najvjerojatnije ću imenovati jednu radnu skupinu koja će sve te inicijative nomotehnički pretočiti u nacrt ustavnih promjena. Poslije toga slijede politički razgovori da se utvrdi koje inicijative imaju šansu da uđu u parlamentarnu proceduru Sabora', rekao je Šeks.

Naime, prije no što pristupi izmjeni Ustava, Sabor mora sa 77 glasova odlučiti da će pristupiti ustavnim promjenama, a kvalificirana većina potrebna je i za odluku da će ustavne promjene ići prema pojedinim prijedlozima. Same promjene Sabor donosi dvotrećinskom većinom.