Treba li Hrvatskoj ponovno uvođenje obaveznog vojnog roka, pitanje je koje se, nakon 2015. i 2017. godine, u srijedu opet nametnulo poslije istupa Marija Banožića, ministra obrane koji je priznao da bi on volio da se to dogodi
Banožić je, podsjetimo, gostujući u srijedu na Hrvatskom radiju kazao da kad bi se njega pitalo, on bi vratio obavezno služenje vojnog roka jer su i određena istraživanja o toj temi pokazala da je gotovo dvije trećine građana za njegovo vraćanje.
'Najčešće roditelji jesu za to, ali prije svega zbog odgojnih mjera po pitanju djece, za što mislim da nije baš ispravan motiv', kazao je ministar i dodao da je on sam služio vojni rok. Tako se pitanje obaveznog služenja vojnog roka, koje je zamrznuto 2007., ponovno našlo u fokusu javnosti.
Ima li Hrvatska potrebe za obaveznim vojnim rokom s obzirom na to da je članica NATO-a, u kojoj većina država nema ročno služenje? Ima li novca za to jer su neki raniji izračuni, rađeni 2015., kada je to pitanje potegnula bivša predsjednica RH Kolinda Grabar Kitarović, pokazali da bi za njega godišnje trebalo izdvojiti 500-600 milijuna kuna i zaposliti dodatnih dvije tisuće ljudi. To su samo neka od pitanja koja se ponovno nameću, a vezana su uz temu o kojoj se posljednji put govorilo 2017., kada ju je spominjao tadašnji ministar obrane Damir Krstičević.
>>> Ma kakav obavezni vojni rok, vraćaju omladinske radne akcije. Smijurija
Vlatko Cvrtila, rektor Sveučilišta VERN i bivši savjetnik za obranu predsjednika RH Stjepana Mesića, smatra da je pitanje treba li vratiti obavezni vojni rok puno složenije od odgovora da/ne.
'Vojni rok uvijek je jednostavnije zamrznuti nego ga ponovno pokrenuti. Rasprava o njegovu ponovnom uvođenju zahtijeva sagledavanje geostrateških, geopolitičkih, obrambenih, socijalnih i inih faktora. Kada bi se svi sagledali, ne vjerujem da bi se našli razlozi za to', kazao je Cvrtila. Smatra da bi bilo puno bolje da se od vraćanja obaveznog vojnog roka razmišlja i u javnosti govori o modernizaciji vojske.
'Hrvatska ima dobrovoljno služenje vojnog roka i, koliko mi je poznato, dovoljno popunjava kapacitete. U zemljama članicama NATO-a toga nema pa bi Hrvatska bila možda među prvima koja bi ga uvela. Kada bi se kvalitetno suočili argumenti, mislim da ni MORH ne bi imao argumenata opravdati takvo nešto. Mišljenja sam da bi više trebalo ići u smjeru jačanja i razvijanja Civilne zaštite', istaknuo je Cvrtila.
Upitan ima li puštanje takve teme u javnost veze s predstojećim izborima, kazao je da to ne bi povezao s time jer je pitanje postavljeno na margini razgovora. Dodao je i da motivi koji su navedeni u istraživanju nisu oni zbog kojih bi ga trebalo uvoditi.
'Funkcija vojske nije preodgoj mladih ljudi', zaključio je Cvrtila.