Iako je u zakonu već dugo propisana obvezna predškola, koja se sada primjenjuje isključivo za djecu koja pohađaju vrtiće, ta obveza nije obuhvaćala djecu koja nemaju mjesto u vrtiću i ni po čemu zapravo nije bila obvezujuća jer mnoge jedinice lokalne samouprave nisu imale ni kapaciteta ni uvjeta da bi se slijepo slijedilo slovo zakona.

Sada se to mijenja pa će natječajima za dječje vrtiće koji su u tijeku i koji će se još raspisivati u idućim godinama, a koji se odnose na proširenje i dogradnju objekata, slovo zakona doista postati obvezujuće do te mjere da će roditelji koji se ogluše na obveznu predškolu svoju odluku morati pravdati centrima za socijalnu skrb.

Kada se ujednače uvjeti i u vrtićima osigura mjesto za svu djecu, tada se mijenja i predviđena satnica u kojoj će djeca boraviti u predškoli – od dosadašnjih 250 na obvezujućih 700 sati predškole.

Ulaganja u vrtiće započela su još prošle godine, i to na 248 projekata dogradnje i izgradnje vrtića čime su se osigurali kapaciteti za 16.236 djece.

Trenutačno je aktivan drugi javni poziv, a u planu je i treći, i to sve kako bi Hrvatska ispoštovala europske standarde da s dosadašnjih 78,8 posto obuhvata djece u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju (RPOO) u dobi od tri godine do polaska u školu, 2027. godine dosegne 90 posto djece upisane u dječje vrtiće.

Uz infrastrukturne promjene, u tijeku je i izrada nacrta prijedloga Nacionalnog kurikuluma predškole, koji će prvo na stručnu recenziju, a onda i u javno savjetovanje, piše novinarka Večernjeg lista Lana Kovačević.