Osnovni uvjet koji je propisan hrvatskim zakonodavstvom jest da hrana koja se stavlja na tržište Republike Hrvatske, poručuju iz Ministarstva poljoprivrede, mora biti sigurna za konzumaciju i jedino se kao takva može nalaziti na tržištu. Taj uvjet, provedbom postupka samokontrole, odnosno laboratorijskih ispitivanja, mora ispuniti poslovni subjekt koji se bavi proizvodnjom, preradom ili distribucijom, dakle i uvozom hrane.

'Kad je u pitanju uvoz hrane, subjekt u poslovanju s hranom na području RH laboratorijskim izvješćima o provedenim analizama jamči da je hrana koju je uvezao i stavio na tržište sigurna za konzumaciju. Nadzor nad svim fazama proizvodnje, prerade i distribucije hrane provodi nadležna inspekcija – veterinarska ili sanitarna, ovisno o vrsti hrane. Isto tako, sanitarna inspekcija provodi službenu kontrolu hrane i kada se hrana nalazi u maloprodaji', poručuju iz Ministarstva poljoprivrede.

Na popisu koji je objavljen u Narodnim novinama navedene su sve vrste povrća i namirnica koje mogu sadržavati određene opasne tvari, odnosno zemlja njihovog porijekla te točan oblik opasnosti koji prijeti konzumacijom takve hrane. Stručnjaci ukazuju da 'takvim načinom upozoravanja na određenu hranu nastaje obveza inspekcijskih organa koji moraju izuzeti hranu pri uvozu u Hrvatsku'.

'Aflatoksini ili kao šira grupa mikotoksini metaboliti su plijesni, otrovi koje neke vrste plijesni stvaraju da bi zaštitile svoje stanište i oni su izuzetno toksični za ljude i životinje. Na spomenutom popisu navode se lješnjaci, kikiriki i proizvodi na kojima aflatoksini nastaju tijekom sušenja. Aluminij, kao jedan od također često navođenih štetnih spojeva, jest metal koji može doći iz različitih izvora, okoliša, sirovine... Na tom je popisu jer je izuzetno toksičan i djeluje na živčani sustav uzrokujući bolest sličnu Alzheimerovoj', upozorio je Marijan Katalenić iz analitičkog laboratorija Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u Večernjem listu

Osim te dvije najčešće spominjane tvari, navode se i pesticidi, teški metali poput olova i kadmija, mikrobiološka zagađenja hrane, pa i bojila koja se dodaju u ekstrakte čili-paprike kako bi se dobila snažnija crvena boja i time privukao potrošač.

'Ti proizvodi u određenim uvjetima mogu postati opasni i stoga je ključno da se često i prema pravilima provodi kontrola. Ovi su proizvodi na popisu jer potencijalno mogu sadržavati neke od opasnih tvari', napominje Marijan Katalenić.

U Ministarstvu poljoprivrede podsjećaju da su popis spornih namirnica preuzeli od Europske Unije te navode da sâm popis ne donosi zdravstveno neispravne namirnice ni zabranu stavljanja na tržište, nego ukazuju na nužnost pojačane kontrole. Ukoliko se analizom utvrdi postojanje opasnosti, takva hrana neće dospjeti na police.

'Svi koji uvoze namirnice s popisa takvu su hranu dužni prijaviti na granici na kojoj granična veterinarska ili sanitarna inspekcija, ovisno o kojim je namirnicama riječ, uzima uzorke. Ustanovi li se da sadrže nedopuštene toksine, inspekcija ima pravo oduzeti tu pošiljku, neškodljivo je ukloniti ili vratiti u zemlju iz koje je došla', objašnjava proceduru Tanja Iveković iz Uprave za sigurnost hrane i fitosanitarnu politiku pri Ministarstvu poljoprivrede.

Iz tog ministarstva stiže i potvrdan odgovor na pitanje prolazi li i hrana iz domaće proizvodnje analize na putu od njive, odnosno vrta do trgovine te stola potrošača. Ispravnost i sigurnost hrane dokazuje se analitičkim izvješćima o provedenim laboratorijskim ispitivanjima.

'Učestalost laboratorijskih ispitivanja ovisit će i o riziku koji nosi sâm proizvod te opsegu poslovanja. Osim analizama, proizvođač ispravnost osigurava i provedbom preventivnih postupaka samokontrole kao što su dobra proizvođačka praksa ili npr. HACCP sustav', odgovaraju iz Ministarstva poljoprivrede.

Nutricionisti, pak, upozoravaju da dugoročna konzumacija takve hrane svakako škodi.

'Primjerice, cimet koji je čak i kontaminiran, ako se stavi u pitu od jabuka, pa se ispeče, neće se ništa dogoditi. Ipak, najveća opasnost za zdravlje je kod onih namirnica koje se koriste u sirovom stanju, onako kako su ubrane, i potiču iz tropskih i suptropskih krajeva te na začine i začinske smjese', ukazuje nutricionost Ignac Kulier u izjavi za RTL.

Na kraju, od predstavnika udruga potrošača stiže potvrda da im se građani još uvijek nisu žalili na sumnjivu i opasnu hranu, odnosno na određene tegobe, no svakako savjetuju čitanje deklaracija i jasno preporučuju potrošačima – pazite što kupujete