Dalmatinske županije

Uzdrmane HDZ-ove dalmatinske utvrde: Bivši gradonačelnik Knina, zadarski liječnik, SDP-ov veteran i šef Mosta u drugom krugu utrke za župana

17.05.2021 u 14:30

Bionic
Reading

Izbori za župana u sve četiri dalmatinske županije odlaze u drugi krug, ponegdje s vrlo neizvjesnim ishodom, što je situacija koja se dosad nije često viđala i na koju HDZ kao dosad neprikosnoven vladar definitivno nije navikao. U trideset godina hrvatske samostalnosti samo u jednoj županiji, Dubrovačko-neretvanskoj od 2005. do 2009. godine, ova stranka nije bila na vlasti

Na nedjeljnim izborima HDZ jest relativni pobjednik gotovo posvuda, no njegova dominacija više nije tako čvrsta i očigledna: u Zadarskoj i Šibensko-kninskoj županiji napadaju ih nezavisne liste, u Splitsko-dalmatinskoj županiji Ranko Ostojić iz SDP-a, a na krajnjem jugu predsjednik Mosta Božo Petrov.

Za stranku Andreja Plenkovića posebno je problematična Šibensko-kninska županija, u kojoj je dosadašnji gradonačelnik Knina Marko Jelić u prvom krugu odnio pobjedu ispred Gorana Pauka, doduše sa samo dvjestotinjak glasova razlike: pokazala su se točnima predviđanja da će ga podržati glasači nezavisnih lista iz mjesta poput Tribunja, Murtera, Pirovca ili Drniša, dakako i iz njegova Knina, a njemu su se slili i glasovi Stipe Petrine, neprikosnovenog gazde Primoštena koji ne može smisliti HDZ ni u kakvoj kombinaciji.

S druge strane, župan Goran Pauk - inače i predsjednik Hrvatske zajednice županija - u borbi za četvrti mandat vidljivo je podbacio: u prvom krugu osvojio je tek nešto više od 16 tisuća glasova. U odnosu na izbore prije četiri godine pao je za dramatičnih 31 posto, a i sastav županijske skupštine ne doima im se perspektivnim. Uz 14 HDZ-ovih i dva vijećnika SDSS-a, i dalje nema većine, potrebno je snubiti još Most, Domovinski pokret i nezavisnu listu Loza.

Jeliću, SDP-u i Petrini dovoljne su pak samo dvije ruke SDSS-a.

U apsolutnom broju glasova HDZ-ov kandidat pao je i u Zadarskoj županiji za dvadesetak posto, s 37 na 31 tisuću glasova, pa će za razliku od izbora prije četiri godine Božidar Longin ipak morati u drugi krug. Ondje ga čeka također nezavisni kandidat, liječnik Ivica Žuvela, s velikim zaostatkom u broju glasova, ali i nadom da će ga pogurati pokušaj demontaže HDZ-a u Zadru.

U najvećoj hrvatskoj županiji - izuzme li se Zagreb, dakako - iznenađujući je svakako ulazak u drugi krug SDP-ovog Ranka Ostojića, kandidata koji de facto nije vodio kampanju i koji, javna je tajna, s većim dijelom splitskog ogranka stranke uopće ne komunicira. Očekivao se bolji rezultat mladog nezavisnog gradonačelnika Vrgorca Ante Pranića, koji je imao ambiciju skupiti glasove na svim stranama političkog spektra, no on je osvojio 28,5 tisuća u odnosu na Ostojićevih gotovo 34 tisuće. Splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban pao je za gotovo 10 posto i situacija uoči drugog kruga nije mu potpuno komotna mada su u HDZ-u odahnuli kad su čuli ime protukandidata. Pranić bi, smatraju, bio znatno opasniji protivnik.

Jedini problem sada im je drugi krug u Splitu, gradu u kojemu se nalazi oko 45 posto birača kompletne županije, jer postoji opasnost da se glasovi Ivice Puljka automatizmom preliju Ranku Ostojiću. Jednim okom pratit će se i izbori u Bobanovu rodnom Solinu, gradu koji prvi put u trideset godina odlazi u drugi krug izbora zahvaljujući Nezavisnoj listi mladih i njihovom kandidatu Vedranu Duvnjaku.

Unatoč dojmu da svoju političku karijeru privodi kraju, Željko Kerum po svemu sudeći uspio je u nakani da ostane jezičac na vagi barem na županijskoj razini: s jedne strane njegova četiri vijećnika dovoljna su za većinu HDZ-u i Domovinskom pokretu, s druge svima ostalima ako bi se teoretski ujedinili.

A na krajnjem jugu, u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, predsjednik Mosta Božo Petrov preživio je politički rulet. Doduše tijesno, ali ipak je ušao u drugi krug izbora i ondje će se suprotstaviti 72-godišnjem HDZ-ovom županu Nikoli Dobroslaviću. Da je ispao, podnio bi ostavku - barem kako je najavljivao.

Petrov je za tisuću glasova nadmašio nezavisnog kandidata Roka Tolića, iza kojega su stali i SDP i Andro Vlahušić, a jedina šansa za konačnu pobjedu jest da sada pridobije upravo te, lijeve glasove. Na lokalnoj razini ovakva suradnja nije se činila potpuno nemogućom - uoči izbora otvoreno se raspravljalo o podršci Petrova Toliću ili obrnuto - no centrale u Zagrebu nisu bile raspoložene za ovakve kombinacije. Sada će i jedni i drugi morati procijeniti je li im eventualno svrgavanje HDZ-a s vlasti baš toliko bitno.