Udarnog turističkog vikenda, u kojem će se mnogi otisnuti na put prema moru, vrijeme će biti ugodno. Maksimalna temperatura zraka neće se penjati iznad 33 °C, a na kontinentu će biti i svježije. No početkom sljedećeg tjedna stiže novi toplinski val. Maksimalna temperatura zraka penjat će se do 40 °C, a gotovo u svim krajevima bit će iznad 36 °C
U subotu će u Hrvatskoj biti sunčano, u unutrašnjosti povremeno uz malu i umjerenu naoblaku te u mnogim krajevima vruće. Vjetar slab, na Jadranu ujutro uz obalu slaba bura, danju slab do umjeren jugozapadnjak i zapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 19, u gorskim krajevima malo niža, na Jadranu od 18 do 22. Najviša dnevna uglavnom između 28 i 33 °C.
Za vikend će na zagrebačkom području biti pretežno sunčano i vruće. Vjetar će biti slab. U subotu će najniža jutarnja temperatura biti između 16 i 19, a najviša dnevna oko 30 °C. U nedjelju je moguća slaba kiša, a temperatura će se penjati do 32 °C.
Prema sedmodnevnoj prognozi DHMZ-a, do sljedećeg četvrtka bit će sunčano i vruće, s najvišom dnevnom temperaturom do 36 °C.
Na splitskom području vikend će također biti ugodan u usporedbi sa sljedećim tjednom, posebice u subotu, kada će maksimalac biti 29 °C. Toplinski val u Dalmaciji očekuje se u utorak, no neće biti toliko izražen kao na kontinentu. Maksimalne temperature zraka ne bi trebale prelaziti 34 °C.
Na riječkom području tijekom vikenda temperatura zraka neće prelaziti 30 °C. No od ponedjeljka svakog će dana biti sve toplije, a u četvrtak će maksimalna temperatura zraka biti 35 °C.
U Slavoniji, posebice na osječkom području, još će samo subota biti podnošljiva. Već u nedjelju bit će 33 stupnja. Vrhunac toplinskog vala u Slavoniji bit će u četvrtak, kada se očekuje 36 °C.
Temperaturni rekordi opet će se rušiti u Kninu, u kojem će već za vikend biti 33 °C. Nakon toga vrijednosti će se opasno približiti 40 °C, a u srijedu će u tom gradu živa na termometru doseći tu vrijednost.
Preporuke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u slučaju velikih vrućina
- Rashladite tijelo i pijte dovoljno tekućine tako da vam boja urina bude svijetla.
- Pijte redovito negaziranu vodu te niskokalorične napitke bez kofeina, alkohola i šećera da njima ne izazovete jaču dehidraciju. Možete se osvježiti tako da u ustima rastopite kockicu, dvije leda. Dehidraciju izbjegnite uzimanjem razrijeđenog soka kao što je limunada i to odrasli svakih 1-2 sata, a djeca svakih 15-20 minuta po jednu do dvije žlice ili gutljaj vode. Nemojte čekati osjećaj žeđi da biste povećali unos tekućine, pogotovo kod starijih osoba koje imaju slabiji osjećaj žeđi.
- Izbjegavajte boravak na direktnom suncu od 10 do 17 sati, poglavito djeca, trudnice, starije osobe, srčani bolesnici i bolesnici s kroničnim bolestima (mentalne bolesti, dijabetes i dr.)
- Osobe koje rade vani (npr. građevinski radnici) trebaju se češće odmoriti, skloniti u hlad i popiti jednu i pol čašu vode svakih 30 minuta.
- Tuširajte se ili kupajte u mlakoj vodi. Druga mogućnost je zamotati se hladnim i mokrim ručnicima ili se rashladiti mokrom spužvom, kupkom za noge i sl. Djeci možete stavljati mokre ručnike na noge i ruke.
- Nosite laganu široku svijetlu odjeću od prirodnih materijala. Ako idete izvan doma, stavite šešir širokog oboda ili kapu i sunčane naočale, a korisna su zaštita od direktnog sunca i kišobrani i lepeza za rashlađivanje zraka.
- Koristite laganu posteljinu, po mogućnosti bez jastuka, kako biste izbjegli akumulaciju topline tijela.
- Jedite češće male i što više tekuće obroke. Izbjegavajte hranu prebogatu bjelančevinama. Ako ste u mogućnosti, pripremite miješano svježe voće, tzv. smoothie, ili spravite laganu juhu, da organizmu vratite izgubljene minerale, vitamine i elektrolite.
Rashladite svoj dom
- Nastojite rashladiti prostor u kojem živite. Idealno bi bilo sobnu temperaturu održavati ispod 32°C danju, a 24°C noću. To je posebno važno za djecu, osobe starije od 60 godina ili osobe s kroničnim zdravstvenim problemima.
- Koristite hladniji noćni zrak da rashladite svoj dom. Ako je moguće, otvorite sve prozore ili podignite rolete tijekom noći i ranih jutarnjih sati, kada je vanjska temperatura niža.
- Smanjite količinu vrućeg zraka unutar stana ili kuće. Danju zatvorite prozore i spustite rolete, naročito one koji su okrenuti suncu. Zatvorite sva umjetna svjetla i isključite što je više moguće električnih uređaja u svom domu.
- Stavite zaslone, draperije ili tende na prozore koji dobivaju jutarnje ili poslijepodnevno sunce. Rasprostrite mokre ručnike u prostoriji. No ne zaboravite da se time povećava vlažnost zraka.
- Ako imate klima-uređaj, zatvorite vrata i prozore da ne trošite više energije nego što je potrebno. Podesite temperaturu tako da ne bude niža 7˚C od vanjske.
- Električni ventilatori mogu pružiti olakšanje i osvježenje, ali ako je temperatura zraka iznad 35˚C, neće spriječiti zdravstvene teškoće vezane uz velike vrućine. Pomoći će, međutim, bržoj izmjeni zraka u večernjim satima, kada cirkulacijom svježeg zraka rashlađujete svoj dom.
- Važno je piti dovoljno tekućine jer znojenjem gubimo više tekućine, čime dolazi do dehidracije i povećanog viskoziteta krvi, što može izazvati trombozu, inzult mozga ili infarkt srca.
Klonite se vrućine
- Sklonite se u najhladniju prostoriju svog stana ili kuće, posebice noću.
- Ako stan ili kuću ne možete držati rashlađenim, provedite dva do tri sata dnevno u hladnom prostoru (npr. u hlađenoj javnoj zgradi).
- Izbjegavajte izlazak u najtoplijem dijelu dana.
- Izbjegavajte naporan fizički rad. Ako morate naporno raditi, činite to u najhladnije doba dana, što je obično ujutro između 4 i 7 sati i poslijepodne nakon 17 sati.
- Potražite sjenu.
- Ne ostavljajte djecu ni životinje u parkiranom vozilu.
- Redovito koristite sredstva sa zaštitnim faktorom od štetnog UV zračenja. Naročitu brigu valja posvetiti novorođenčadi i maloj djeci. Za njih treba koristiti zaštitna sredstva s najvećim faktorom (>30) i odjenuti ih u laganu odjeću koja ih također štiti od UV zraka.
- Prilagodite svoje izlaganje sunčevom UV zračenju uvažavajući dnevne promjene vrijednosti UV indeksa.
- Ako vozite, izbjegavajte putovanja u najtoplijem dijelu dana.
Pomognite drugima
- Posjetite obitelj, prijatelje i susjede koji većinu vremena provode sami. Osjetljive i teško pokretne osobe mogle bi zatrebati vašu pomoć tijekom vrućih dana.
- Razgovarajte o toplinskom udaru s obitelji. Svaki član obitelji treba znati koje mjere zaštite mora poduzeti s obzirom na svoje zdravstveno stanje i aktivnosti.
- Ako je netko koga poznajete izložen riziku, pomognite mu da dobije savjet i podršku. Starije osobe i bolesnike koji žive sami treba posjetiti barem jednom dnevno.
- Uzimaju li te osobe lijekove, provjerite s njihovim liječnikom kakav utjecaj oni mogu imati na termoregulaciju i ravnotežu tekućine u tijelu.
Ako imate zdravstvene probleme
- Držite lijekove na temperaturi ispod 25˚C ili u hladnjaku (pročitajte upute o skladištenju lijeka u uputi o lijeku).
- Tražite savjet liječnika ako imate neku kroničnu bolest ili uzimate više lijekova, pogotovo one za pojačano mokrenje i snižavanje tlaka.
- Ako imate vrtoglavicu, slabost, nemoć, tjeskobu ili ste izrazito žedni i imate jaku glavobolju, tražite pomoć, što prije otiđite u hladniji prostor i mjerite temperaturu.
- Popijte vodu ili nezaslađeni razrijeđeni voćni sok više puta po nekoliko gutljaja.
- Smirite se i legnite u rashlađenu prostoriju ako imate bolne grčeve, najčešće u nogama, rukama ili trbuhu, često nakon fizičkog rada ili vježbe po vrlo vrućem vremenu.
- Pijte tekućinu koja sadrži elektrolite (npr. juhu, smoothie od povrća i dr.), a u slučaju da grčevi traju duže od jednog sata, zatražite medicinsku pomoć.
- Savjetujte se s liječnikom u slučaju drugih tegoba ili ako opisane tegobe duže traju.
- Ako neki član vaše obitelji ili osobe kojima pomažete imaju vruću suhu kožu ili su u deliriju (nerazumno razgovaraju i nemirni su), imaju zujanje u ušima, probleme s vidom i malaksalost, grčeve i/ili su bez svijesti, odmah zovite liječnika ili hitnu pomoć. Dok čekate na liječnika ili hitnu pomoć, smjestite ugroženu osobu u hladnu prostoriju u vodoravan položaj, podignite joj noge i kukove, odstranite odjeću i počnite s vanjskim hlađenjem, kao što su hladni oblozi na vratu, pazuhima i preponama uz rad ventilatora, mahanje lepezom ili većom tkaninom i špricanje kože vodom temperature 25–30˚C. Mjerite temperaturu tijela i održavajte je ispod 39˚C. Nemojte toj osobi dati acetilsalicilnu kiselinu ili paracetamol. Osobe bez svijesti postavite u bočni ležeći položaj.