Pelosi je podsjetila da je prvi put bila u Hrvatskoj 90-ih godina prošlog stoljeća.

"Tada sam iz prve ruke svjedočila hrabrosti hrvatskog naroda i patnji koju je Hrvatska iskusila od svog susjeda", rekla je Pelosi nakon bilateralnog sastanka s predsjednikom Hrvatskog sabora Gordanom Jandrokovićem.

"Zahvaljujem Hrvatskoj što koristi to iskustvo za potporu Ukrajini", dodala je Pelosi.

Pelosi je najviša američka dužnosnica u posjetu Hrvatskoj otkako je u Zagrebu 2015. bio tadašnji potpredsjednik Joe Biden, a sutra će sudjelovati na prvom parlamentarnom samitu Krimske platforme u NSK.

"Učinit ćemo sve kako bi Ukrajina dobila ovaj rat, a Rusija bila poražena", naglasio je Jandroković uoči prvog parlamentarnog samita Krimske platforme u utorak u Zagrebu.

"Naši odnosi su prijateljski, partnerski, saveznički", a Hrvatska i SAD dijele iste vrijednosti - slobodu, demokraciju, zaštitu ljudskih prava, rekao je Jandroković.

Što se tiče bilateralnih odnosa, iskazao joj je zahvalnost što su SAD ukinule vize za hrvatske građane, pa oni imaju privilegirani tretman prilikom putovanja u SAD. Izrazio je i nadu da će se uskoro potpisati sporazum o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, što će omogućiti veće investicije.

Rekao je i da su razgovarali o situaciji u susjedstvu, te da će proces proširenja EU-a biti dobar za cijelu regiju, ali i da zemlje moraju ispuniti sve kriterije.

Pelosi je zahvalila predsjedniku Ukrajine Volodimiru Zelenskom jer joj je uputio poziv na Međunarodnu krimsku platformu u Hrvatskoj, kao i Jandrokoviću i hrvatskom narodu na gostoprimstvu, uključujući i ono za ukrajinske izbjeglice.

Podsjetimo, Međunarodna krimska platforma oformljena je kao posebni mehanizam u cilju poboljšanja učinkovitosti međunarodnog odgovora na privremenu okupaciju Krima. Taj format je po osnivanju okupio 47 čelnika država i vlada te ministara i predstavnika međunarodnih institucija. Platforma je uspostavljena kako bi se povećao međunarodni pritisak na Rusku Federaciju, međusobno koordiniralo djelovanje na suprotstavljanju posljedicama privremene okupacije Krima, spriječilo daljnja kršenja ljudskih prava i zaštitilo žrtve okupacijskog režima, te postignulo glavnu svrhu – vraćanje Krima pod ukrajinski suverenitet.

Međunarodna krimska platforma službeno je pokrenuta inauguracijskim summitom u Kijevu 23. kolovoza 2021., kada je usvojena i Zajednička deklaracija. Sudjelovalo je 47 predstavnika država na razini predsjednika, predsjednika vlada, predsjednika parlamenata i ministara iz zemalja članica G7, država članica EU-a, NATO-a, Vijeća Europe, Europskog vijeća, Europske komisije, Organizacije za demokraciju i ekonomski razvoj.

Cilj inauguracijskog summita bio je pokazati međunarodno jedinstvo oko stava da je Krim sastavni dio Ukrajine, osuditi ruske zločine na Krimu i oko njega, te ocrtati parametre međunarodne politike prema okončanju okupacije. U fokusu nastojanja Međunarodne krimske platforme stavljeno je pet područja: učvršćivanje politike nepriznavanja pokušaja aneksije Krima; učinkovitosti sankcija, zaštiti ljudskih prava i međunarodnog humanitarnog prava, osiguranja sigurnosti u regiji Crnog i Azovskog mora i šire, uz zaštitu slobode plovidbe te prevladavanje negativnih gospodarskih i ekoloških utjecaja okupacije Krima na regiju.

Na inauguracijskom summitu također je istaknuta uloga nacionalnih parlamenata u rješavanju privremene okupacije Krima, uz poticaj koordinacije aktivnosti na Krimu između nacionalnih parlamenata te unutar međuparlamentarnih skupština.

Na drugom summitu Krimske platforme, održanom u ratnim okolnostima, 23. kolovoza 2022. godine online, broj država sudionica i međunarodnih organizacija porastao je na 60, a okupio je čelnike G7, članice EU-a, nekoliko predstavnika afričkog kontinenta i Latinske Amerike te predstavnike NATO-a, EU-a i druge. Usvojena je zajednička izjava sudionika Međunarodne krimske platforme.

Sudjelovanjem na oba summita neupitnu potporu Ukrajini u ime Republike Hrvatske ponovio je i predsjednik Vlade Andrej Plenković.