Zoran Vakula, glavni meteorolog HRT-a, pozabavio se dugoročnom prognozom i vremenom koje nas očekuje u naredna dva i pol mjeseca. Vakula tako piše da će do nedjelje oborine uglavnom izostati, pa će mjestimice ovo biti jedno od u povijesti malobrojnih sasvim suhih razdoblja od 12. do 22. listopada.

Ponegdje čak i bez ijedne kišne kapi. Na meteorološkoj postaji DHMZ-a na Marjanu iznad Splita posljednji se put to dogodilo 1995. godine, i prije toga još samo 4. listopada, a svakodnevni podaci postoje od 1948. godine. U zagrebačkom Maksimiru posljednji put još davne, 1978. godine. I prije toga još samo 1968., 1965., 1959. i 1956., a svakodnevni podaci postoje od 1949.

Ovi su dani u mnogim mjestima i kao malo koji ovog dijela godine obilježeni iznadprosječno visokom najvišom dnevnom temperaturom zraka. Ostvare li se prognoze do kraja tjedna, za što postoji vrlo velika vjerojatnost, u Maksimiru će ovo biti prvi niz u povijesti mjerenja od 10 dana, od 12. do 21. listopada, s najvišom temperaturom zraka 20,0 °C i višom, a oko 20 °C bit će i u nedjelju, pri čemu je srednja najviša temperatura viša od ovogodišnje u istom razdoblju bila samo 2014. godine.

Podjednaka iznimnost, blizu rekordne, bilježi se i drugdje u Hrvatskoj, primjerice u Rijeci, Kninu i Splitu. I premda će još iznadprosječno toplih dana u nastavku godine jamačno biti, poneki vjerojatno barem ponegdje već u sljedećem tjednu, ovako dugotrajno i toplo razdoblje, kakvo imamo od 12. listopada, i koje ćemo imati do kraja ovoga tjedna, ove se godine diljem Hrvatske gotovo sigurno više neće ponoviti. Što i ne treba čuditi, jer je već druga polovina listopada.

Slijedi promjena - kiša, bura, zahladnjenje, u gorju i snijeg

Lagani pad tlaka i sve češći i osjetniji jugozapadnjak i jugo predznak su završetka djelovanja anticiklone u našem dijelu Europe i skore promjene vremena, s oborinama i zahladnjenjem. Prošlih smo dana od oborine imali samo mjestimičnu izmaglicu i rosulju iz niskih oblaka i magle, najčešće na zadarskom području, a već od sutra na Jadranu će biti i češće i zamjetnije oborine, osobito na sjevernom dijelu. 

Tijekom nedjelje u većini krajeva vjerojatno tek kasno poslijepodne te osobito navečer i u noći na ponedjeljak kiše će biti gotovo posvuda, često i u obliku pljuskova, gdjegod i obilnijih, praćenih munjama i gromovima. Zapuhat će sjeverni i sjeveroistočni vjetar, u unutrašnjosti kratkotrajno i jak, a i temperatura će se naglo sniziti pa će u gorju biti moguć i snijeg.

Za drugu polovinu listopada ništa neobično, ali ako se zna da je najniža temperatura zraka na Zavižanu danima viša od 6 °C, štoviše, čak tri dana zaredom nije se spuštala ispod 10 °C, te da je najviša već tjedan dana između 13 i čak 18 °C - red je upozoriti.

Na Jadranu će nakon često umjerenog i jakog juga u nedjelju već navečer na sjevernom dijelu tijekom ponedjeljka posvuda zapuhati često jaka bura, gdjegod i olujna, ne samo na udare. 

Relativno će vjetrovito vjerojatno biti i u utorak, a od srijede se izračuni računalnih modela atmosfere prilično razlikuju pa prognoza za posljednji listopadski tjedan trenutačno nije jako pouzdana - vjerojatnija je ponovna stabilizacija vremenskih prilika i zatopljenje, ali ne smije se isključiti ni mogućnost zadržavanja promjenljivijeg i relativno svježeg vremena.

Studeni

Ni prognoze za sljedeće mjesece, osobito one do kraja godine, nisu postojane, kao što su bile za primjerice ljeto. Uostalom, tu nepostojanost već su pokazivale i potkraj rujna. Sudeći prema trenutačnim izračunima, ona poznata: 'Studeni od tuda mu ime, jer studeno on navišća vrime' djelomice će se ostvariti. Srednja mjesečna temperatura najvjerojatnije će u većini Hrvatske biti oko prosječne za studeni, ili malo viša, pri čemu je ponovno povećana vjerojatnost viška oborine u odnosu na srednje mjesečne vrijednosti.

Prosinac, zima

Još znatnije su se promijenile prognoze za prosinac. Najnoviji mnogobrojni izračuni različitih modela za dugoročno prognoziranje upućuju na pripremu dodatnih energenata za grijanje, zamjenu ljetnih u zimske gume te druge aktivnosti uobičajene prije zimske sezone, jer je povećana vjerojatnost i za temperaturu zraka oko prosječne prosinačke, u mnogim mjestima čak i malo niže od nje, a i za povremeni snijeg.

Ako slučajno i izostane onaj prirodni, jer je trenutačno vjerojatniji manjak ukupne prosinačke količine oborine u odnosu na prosjek - uvjeta za stvaranje umjetnog će vrlo vjerojatno biti. Naravno, ne smije se zaboraviti da su ovo dugoročne prognoze, koje nisu pouzdane kao one do tjedan dana unaprijed, i da su podložne promjenama. No nekome koriste i ovako nesavršene kakve jesu...

A o tome koliko su važne i pouzdane, koliko se u svijetu radi na njihovom poboljšanju te mnoge druge zanimljivosti o dugoročnom prognoziranju govorit će se tijekom studenoga, vjerojatno ponajviše na međunarodnom skupu koji će se u Zagrebu održati pod pokroviteljstvom Svjetske meteorološke organizacije.