Nakon serije masovnih prosvjeda po Rusiji od prosinca naovamo, samo dva tjedna prije izbora za predsjednika stižu nove informacije o pritiscima na liberalne medije i otkazima neposlušnim novinarima
Premda se, prema zasad prikupljenim informacijama, ne može govoriti o nekom valu otpuštanja, odnosno klasičnim kadrovskim čistkama u najutjecajnijim medijima, činjenica je da su sporni otkazi padali u redakcijama koje se obično ubrajaju među najrelevantnije i uređivački najnezavisnije spram vlasti.
Najnoviji slučaj zavrtio se oko radijske postaje Eho Moskve koju sluša skoro milijun ljudi u metropoli i šire. Taj radio jedan je od rijetkih masovnih medija koji pripušta u svoj eter izvanparlamentarne oporbene političare i aktiviste. Moscow News piše da su problemi nastupili nakon što se ruski premijer i glavni kandidat za predsjednika Vladimir Putin požalio da ga Eho Moskve ocrnjuje.
Zanimljivo, većinski vlasnik tog oporbeno nastrojenog radija je Gazprom, državni plinski monopolist. Stoga na reakciju nije trebalo dugo čekati. Za 29. ožujka zakazan je prijevremeni sastanak nadzornog odbora na kojem se očekuje smjena sadašnjih direktora.
Niz članova vladajuće stranke Ujedinjena Rusija, kojoj je proteklih mjeseci dramatično pao rejting, optužilo je radio za ekstremizam zbog navodne pristranosti u izvještavanju o proturežimskim prosvjedima diljem zemlje. Za vrijeme parlamentarnih izbora Ehu Moskve je hakerskim napadom srušena internetska stranica. Unatoč svemu, analitičari ne očekuju veće kadrovske čistke u redakciji, ali očito je da si njezini novinari više neće moći priuštiti toliko 'neobičnog' oporbenog oduška.
Najveći odjek dosad su imali prosinački otkazi u časopisu Vlast, jednom od elitnih tjednika izdavačke kuće Kommersant. Inicijativu je pokrenuo većinski vlasnik izdavača, oligarh Ališer Usmanov, i to nakon što su u broju koji je u cijelosti bio posvećen prosvjedima zbog skandaloznih izbora objavljene fotografije parola koje psuju Putina. Usmanov je etički diskreditirao otpuštenog urednika Maksima Kovalskog okarakteriziravši njegov postupak kao neku vrstu sitnog huliganstva.
Valja, doduše, uzeti u obzir i kontekst ruskog društva koje, za razliku od hrvatskog, oštro osuđuje psovke u javnom govoru. U ruskim je novinama nezamislivo čak i da vrhunski kolumnisti u okvirima svoje slobode izražavanja i stila koriste psovke. Novine koje si dozvoljavaju da objave psovku masovno se smatraju prostačkim tabloidima – čak i kod liberalnije publike. Riječ je na kraju krajeva, o društvu u kojem se prije dva-tri desetljeća moglo završiti u zatvoru zbog psovanja na ulici.
Proteklih mjeseci bilo je u ruskom novinarstvu i samoinicijativnih otkaza koje su davali novinari revoltirani pritiscima na njihov rad. Među njima je Grigorij Ohotin, jedan od urednika internetskog portala Inosmi.ru koji je nakon ostavke javno obznanio imena ljudi koji su na njega vršili pritisak da ne objavljuje negativno intonirane vijesti o Jedinstvenoj Rusiji.
Dio pritisaka dolazi i od organa represije: telekanal Dožd našao se pod istragom državnog odvjetništva zbog, kako piše Kommersant, 'povezanosti s organizacijom masovnih mitinga Za poštene izbore' 10. i 24. prosinca 2011. godine. Istražitelji su djelovali na poticaj zastupnika Jedinstvene Rusije RobertaŠlegelja. Bilo je dovoljno da potonji izrazi sumnje kako dotičnu postaju financiraju strani fondovi.