'Izmjene donose bolju zdravstvenu zaštitu bez povećanja participacije, a u sljedećih pet godina osigurat će produljenje životnog vijeka za dvije godine', kazao je Varga na sjednici saborskog Odbora za zdravstvo.

Pojedine istupe i tumačenja, prema kojima će se povećati participacija, odbacio je te objasnio kako se predlaže niža participacija za preventivne preglede, a viša za prekomjerno nepotrebno dijagnosticiranje, ali ne više od sadašnje razine.

'Participacijom želimo mijenjati navike pacijenata i usmjeriti ih na preventivne preglede', pojasnio je ministar.

Hrvoje Minigo, predsjednik Hrvatske liječničke komore, smatra da su predložene izmjene predvidjele manju autonomiju strukovnih udruga.

'To je napad na liječničku samoupravu, koja u Hrvatskoj ima dugu tradiciju. Javne ovlasti dijelom se smanjuju, ukidaju, kontroliraju. To je neprimjereno, ne smije se omogućiti da se strukovne udruge ucjenjuje prijetnjama smjene čelnog kadra, koji je izabran demokratski, na izborima', mišljenja je Minigo.

Varga pak drži da je položaj komora nedostatno definiran u dijelu javnih ovlasti, nad kojima je nadležno Ministarstvo.

Darko Milinović i Dujomir Marasović iz HDZ-a uvjereni su da predložene izmjene neće osigurati stabilnost sustava, jer ne predviđaju ni smanjenje prava ni povećanja proračunskih davanja za zdravstvo.

Tvrde da nam godišnje nedostaje dvije do tri milijarde kuna za zdravstvo i zato moramo ili smanjiti trošak sustava ili povećati izdvajanja.

Ines Balint, predsjednica koordinacije hrvatske obiteljske medicine, kazala je kako su predložene izmjene dobrodošle, ali dodala je da joj 'smetaju pritisci putem medija koji o liječnicima obiteljske medicine govore kao o tajkunima koje treba tjerati da rade subotom i nedjeljom'.

Saša Jurković iz Hrvatske udruge poslodavaca smatra da se nisu dobro razumjele predložene promjene te da opće bolnice neće biti moguće privatizirati.

Varga je još jednom ponovio da se predloženim izmjenama Zakona ne ide ni u kakvu privatizaciju niti amerikanizaciju.

'Dapače, čuvamo javni, solidarni i egalitarni sustav zdravstva. Smatramo da itekako treba sačuvati hrvatski model zdravstvenog sustava na koji svi imaju pravo bili bogati, siromašni, stari ili mladi. Svi zavrjeđuju jednako kvalitetnu zdravstvenu skrb i mi to hoćemo očuvati da ne prenosimo nikakve financijske terete na pacijente', istaknuo je Varga dodavši da javna rasprava završava 19. lipnja, nakon čega će zakon biti upućen u Vladu.

Upitan kakvo je stanje u bolnicama, ministar je naveo kako je 'u posljednjih 20 godina bilo 17 sanacija zdravstvenog sustava ukupne vrijednosti 20 milijardi kuna'.

'Izlaskom HZZO-a iz riznice dali smo časnu pionirsku da nema dodatnih sanacija iz centralne države. Sustav zdravstva se sam financira i brine se o poslovanju bolnica, domova zdravlja, koncesionara, HZZO-a i nema potrebe za sanacijom iz centralne države. Poslovanje bolnica je počelo slabije ove godine, međutim, proces navikavanja na novi model ugovaranja i pružanje usluga pacijentima u većem obimu i većoj kvaliteti nešto je što traži vremensku prilagodbu. Ta prilagodba je u Njemačkoj trajala pet godina, a mi to želimo napraviti u šest mjeseci', pojasnio je Varga.

Naveo je i da usporedba 2014. i 2015. govori da je samo na primjeru KBC-a Zagreb iskazan triput manji gubitak u prvom kvartalu ove godine nego što je imao 2014, a da financijski pokazatelji za travanj i svibanj 2015. pokazuju da će sve bolnice poslovati pozitivno, uključujući i HZZO, i neće generirati nove gubitke.

Na pitanje da prokomentira tumačenje Povjerenstva za fiskalnu politiku koje je prošlog tjedna spominjalo visoke dugove bolnica i prema njima izdvajanje HZZO-a nije dovelo do željnih ciljeva te da sumnjaju da će se ostvariti, kazao je da je iz medija čuo za tu ocjenu i da nije vidio ni jedan dokument od povjerenstva.

'Radi se o tome da se nisu obratiti ni Ministarstvu zdravlja ni HZZO-u za financijske pokazatelje iz prvog kvartala ni za dva posljednja mjeseca i ne znam na temelju kojih pokazatelja su donijeli takav sud', kazao je ministar.

Tatjana Prenđa Trupec, ravnateljica HZZO-a, pojasnila je da u samom zakonu i nema nekih velikih izmjena.

'U izmjenama zakona nema velikih izmjena, sve što HZZO radi je u suglasnosti s Ministarstvom zdravlja. Važno je naglasiti da se ovim izmjenama podiže učinkovitost, dostupnost i kvaliteta zdravstvene zaštite pacijentima, uz financijsku stabilnost sustava. U nekim dijelovima pojačali su prava pacijenata i olakšali prava na zdravstvenu zaštitu, recimo, prilikom odobravanja bolovanja za obitelji u kojima samo jedan supružnik radi, on će moći ići na bolovanje ako mu je dijete bolesno, pomorci će moći na bolovanje, kod trgovačkih društava bila je jedna nelogičnost u kojem se duplo plaćalo osiguranje i to smo izmijenili. Izmjenama dobivaju svi', zaključila je šefica HZZO-a.