'Želimo veću odgovornost na županijama i Gradu Zagrebu kako bi bili neposredno odgovorni za poboljšanje primarne zdravstvene zaštite. Dom zdravlja treba biti mjesto na kojem će se vršiti specijalistički pregledi', naglasio je Varga.

Nacrt novog zakona o zdravstvenoj zaštiti i nacrt novog zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju poslan je na uvid svim sudionicima u zdravstvenom sustavu. Odbacio je primjedbe da izmjene zakona o zdravstvenoj zaštiti i obveznom zdravstvenom osiguranju idu na ruku privatnom kapitalu poručivši kako će javno zdravstvo ostati zaštićeno kao i dosad.

Hitnu proceduru tumačio je i time što je RH u proceduri za opravdavanje prekomjernog deficita. 'To činimo kroz strogo i brzo provođenje reformskih cjelina, kojih je u sustavu zdravstva osam', rekao je na primjedbu predsjednika sindikata hrvatskih liječnika Ivice Babića da Vlada zlorabi hitnu proceduru te da se ne zna tko je dokument pridloga izmjena i dopuna napisao i potpisao.

'Ja sam u poziciji sindikata i ovi su zakoni od krucijalnog interesa za sve. To se bez našeg sudjelovanja neće kreirati jer smo mi, građani, ti koji to financiramo i koristimo', rekao je Babić.

Ravnateljica Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje Tatjana Prenđa Trupec, rekla je da nema govora o tome da se u HZZO-u događa nešto što nije dobro za građane: 'Idemo u potpuno standardnu proceduru. Sve je poslano socijalnim partnerima, na vrlo iscrpnim sastancima rane skupine se radi, a brzina je bitna jer je bitno napraviti promjene na korist pacijenata. Sam izričaj sada brusimo sa socijalnim partnerima.'

Predsjednik HDZ-ova Odbora za zdravstvo Ante Ćorušić smatra da se hitna procedura mogla izbjeći, da je bilo vremena da se razmišljalo kad je trebalo. 'Zdravstveni sustav je najkompleksniji u društvu. Potreban je dogovor o tome kamo treba krenuti. Ovo nisu izmjene i dopune, ovo je promjena kompletne zdravstvene regulative', kaže.

Varga je rekao da će javna rasprava biti gotova sredinom lipnja, a u međuvremenu je pozvao sve da se uključe. Dodao je i da koalicija udruga pacijenata načelno nema primjedbe.

'U dopunama i izmjenama nije riječ o privatizaciji domova zdravlja nego o tome da pacijent koji ide kod koncesionara dobiva kvalitetiju uslugu. Mi prebacujemo odgovornost na županije koje odgovaraju za kvalitetu usluga', rekao je dok je Trupec naglasila da statistike pokazuju da su, kod ključnih pokazatelja kvalitete, koncesionari, kojh je 70%, nešto jači. Zato se apelira na lokalnu upravu i samoupravu da koordiniraju zdravstvo, rekla je. 'Ali, jedno je biti koncesonar u Zagrebu, a drugo bilo gdje drugdje', komentirao je Ćorušić.

'Morate državi ostaviti mogućnost da bude socijalna, morate imati raspoloživi kadrovski potencijal, imamo fenomen centralizacije upravljanja sredstvima, a decentralizacije obaveza. Cijenu će na kraju platiti pacijenti', kaže Babić.

'S obzirom da smo u predizbornoj godini, na žalost u medije dolaze tonovi koji isključivo služe tome da zbunjuju narod. Otvoreni smo na sve komunikacije, i govorimo istinu', rekao je Varga.

Ćorušić je, bez obzira na primjedbe, ustanovio da u izmjenama i promjenama ima dobrih stvari, no ono što ga muči je to da HZZO postane financijska institucija. On koristi novac osiguranika - 15 posto bruto plaće ide na zdravstveni sustav. Upitao je tko može donijeti takvu odluku. Trupec je ustvrdila da HZZO ostaje pri Ministarstvu zdravlja.