Znanstvenici su prvi put stvorili bebe miševa koje imaju dva oca tako što su matične stanice muških miševa u laboratoriju pretvorili u ženske stanice
To povećava opcije da se u dalekoj budućnosti isto učini za ljude iako stručnjaci upozoravaju da je vrlo malo mišjih embrija rođeno živo i nitko ne zna bi li ista tehnika funkcionirala u ljudskim matičnim stanicama, piše AP.
'To je vrlo pametna strategija razvijena za pretvorbu muških matičnih stanica u ženske matične stanice', rekla je Diana Laird, stručnjakinja za matične stanice i reproduktivnu biologiju na Kalifornijskom sveučilištu u San Franciscu, koja nije bila uključena u istraživanje. 'Važan je to korak u području matičnih stanica i reproduktivne biologije', dodala je.
vezane vijesti
Najnoviji rad znanstvenika na mišjim stanicama objavljen je u časopisu Nature. Prvo su uzeli stanice kože s repova muških miševa i transformirali ih u 'inducirane pluripotentne matične stanice', koje se mogu razviti u mnoge vrste stanica ili tkiva. Zatim su, kroz proces koji je uključivao njihov uzgoj i tretiranje lijekom, pretvorili matične stanice muških miševa u ženske stanice i proizveli funkcionalne jajne stanice. Na kraju su oplodili ta jajašca i usadili embrije u ženke miševa. Otprilike jedan posto njih, točnije sedam od 630 embrija, izraslo je u žive miševe.
Takvi miševi su normalno rasli i kasnije su mogli postati roditelji na uobičajen način, rekao je voditelj istraživanja Katsuhiko Hayashi sa Sveučilišta Kyushu i Sveučilišta Osaka u Japanu. U komentaru objavljenom uz studiju u časopisu Nature, Laird i njezin kolega Jonathan Bayerl rekli su da rad 'otvara nove puteve u reproduktivnoj biologiji i istraživanju plodnosti' za druge životinje i ljude. U budućnosti bi, naprimjer, moglo biti moguće reproducirati ugrožene sisavce iz stanica jednog mužjaka.
'Moglo bi to čak omogućiti većem broju ljudi, poput muških istospolnih parova, da imaju biološku djecu, pritom zaobilazeći etička i pravna pitanja donorskih jajnih stanica', napisali su.
Ali stručnjaci su imali nekoliko upozorenja. Najistaknutije je ono da je tehnika izuzetno neučinkovita. Rekli su da nije jasno zašto je preživio samo mali dio embrija stavljenih u surogat miševe; razlozi mogu biti tehnički ili biološki. Također su naglasili da je još uvijek prerano znati hoće li protokol uopće funkcionirati u ljudskim matičnim stanicama. Laird je kazala da znanstvenici moraju voditi računa i o mutacijama i pogreškama koje se mogu pojaviti u posudama sa stanicama prije upotrebe matičnih za izradu jajnih stanica.
