Premda je ministar financija Slavko Linić u siječnju najavio da će novi porezi poput poreza na nekretnine, porez na kapitalnu dobit i porez na štednju biti uvedeni tek 2016. godine, prema planu koji je Vlada danas usvojila, porez na štednju od 12 posto uvodi se već sljedeće godine!
Vlada je danas u Europsku komisiju poslala Nacionalni program reformi i Program konvergencije za razdoblje od 2014. do 2017. godine. U tim planovima objedinjene su sve već najavljene mjere za rezanje proračunskog deficita pa tako i uvođenje novih poreza.
Ministar financija Slavko Linić svoj plan za uštede u proračunu predstavio je na posebnoj konferenciji za novinare 30. siječnja i tada najavio poreze tek za 2016. godinu, kada ovoj Vladi istječe mandat. No iz plana koji je danas poslan u Bruxelles Linić najavljuje da će porez na štednju ipak biti uveden već za osam mjeseci.
U Ministarstvu financija danas tvrde kako su uredno najavili taj porez za 2015. te da to nije nikakva novost. Pojašnjavaju da se taj porez od 12 posto odnosi na kamate na sve štednje osim stambene. Novi porez punit će proračun sa300 milijunakuna godišnje.
No pronašli smo izjavu ministra financija od 30. siječnja koja potvrđuje da je plan uvođenja novih poreza ipak bio drugačiji: 'U 2016., kada više ne očekujemo prebacivanje sredstava iz drugog mirovinskog stupa, uvodimo porez na nekretnine, porez na kamate na štednju i porez na kapitalnu dobit. Te godine očekujemo povećanje za 3,9 milijardi kuna na prihodima.'
Porez na nekretnine također je uredno obećan Europskoj komisiji premda se njemu oštro protivi koalicijski partner HNS.
Dakle, 2015. godine proračun će dodatno puniti porez na dobitke od igara na sreću (učinak od 200 milijuna kuna), ponovno veći doprinosi za zdravstvo (800 milijuna kuna), trošarine na energente i električnu energiju (130 milijuna kuna) i porez kamate na štednju po stopi od 12 posto na sve štednje osim stambene (očekuju dobit od 300 milijuna kuna).
Najavljene su i izmjene u sustavu neoporezivanja reinvestirane dobiti. Olakšice će se moći od 2015. koristiti samo za dio dobiti upisane u temeljni kapital, ali i investirane u dugotrajnu imovinu. Učinak ove mjere očekuje se u iznosu od 500 milijuna kuna.
Ove pak godine Vlada namjerava prikupiti 400 milijuna kuna na prebacivanju osiguranika s beneficiranim radnim stažem iz II. u I. mirovinski stup. Od većeg doprinosa za zdravstvo očekuje se čak 1,6 milijardi kuna, od koncesijskih naknada 200 milijuna kuna, od povlačenja dobiti iz javnih trgovačkih društava planiraju povećanje sredstava za 500 milijuna kuna, od telekomunikacijskih naknada 350 milijuna te trošarina na energente 350 milijuna kuna.
Dok trošarine na energente ostaju i u planu za 2015. s učinkom od 130 milijuna kuna, prema planu koji je poslan u Bruxelles čini se da će se 2015. Vlada ipak odreći tek uvedene trošarine na telekom operatere.
