“Složili smo se da prijedlog Komisije treba doraditi jer je predložena cijena od 275 eura iznimno visoka”, rekao je hrvatski ministar gospodarstva Davor Filipović. Ministri energetike država članica EU-a okupili su se u četvrtak na izvanrednom sastanku u Bruxellesu na kojem je jedna od glavnih tema bila ograničenje cijena plina kako bi se pomoglo građanima i gospodarstvu.

Ministri su postigli načelnu suglasnost o zajedničkoj nabavi plina, o mjerama za jačanje solidarnosti i ubrzavanju izdavanja dozvola za projekte obnovljivih izvora energije, ali nije bilo suglasnosti oko iznosa gornje granice cijene plina. Stoga je češko predsjedništvo sazvalo novi sastanak za 13. prosinca na kojem bi se trebao usvojiti cjeloviti paket, ako se do tada postigne suglasnost o mehanizmu za ograničenje cijena plina.

“Postigli smo suglasnost o sadržaju, ali neće se glasovati dok se ne riješi pitanje ograničenja cijene plina. Još ne otvaramo šampanjac, ali smo bocu stavili u hladnjak”, rekao je češki ministar Jozef Sikela.

Komisija je predložila uspostavu korektivnog tržišnog mehanizma koji bi se aktivirao kada cijena plina na nizozemskoj burzi (TTF) bude dva tjedna iznad 275 eura po megavat satu i 58 eura viša od referentne cijene plina 10 uzastopnih dana tijekom dva tjedna.

Prije početka izvanrednog ministarskog sastanka, okupili su se ministri 15 zemalja, među kojima je i Hrvatska i koje su još krajem rujna zatražile da se uvede gornja granica za veleprodajne cijene plina bez obzira od koga se plin kupuje.

Ministar Filipović je rekao da su trenutačne cijene plina na nizozemskoj burzi (TTF) oko 120 eura, da se za prvi kvartal sljedeće godine predviđaju cijene od 139 eura po megavat satu. Istodobno troškovi proizvodnje iznose 5, 6 eura po megavat satu, a Komisija je predložila gornju granicu 50 puta veću od troškova proizvodnje.

“Ako postavite cijenu na 275 eura po megavat satu onda šaljete poruku da je to neka cijena koja je prihvatljiva. Ako pogledamo troškove proizvodnje plina onda nije normalno da cijena bude ni 350 ni 275 eura. Takve su cijene zbog špekulanata i mi trebamo imati uredbu koja će poslati poruku špekulantima da neće zarađivati u vremenu krize preko leđa naših građana i gospodarstva”, rekao je Filipović.

Dodao je da bi bilo prihvatljivo kada bi se gornja granica postavila na oko 120 eura po megavat satu, kolika je sada na tržištu.

“To je trenutačna cijena i to bi bilo svakako prihvatljivo kao gornja granica. Prije ruske agresije na Ukrajinu, cijene su bile pet do šest puta jeftinije od trenutačne cijene na tržištu”, rekao je.

Filipović kaže da trenutačno tržište ne funkcionira i kada je takav slučaj onda je država mora reagirati i ispraviti tržišne anomalije.

“Kada tržište ne funkcionira, onda se država mora pojaviti u ulozi suca”, rekao je Filipović.