U Primorsko-goranskoj županiji ove godine su zabilježena dva teška slučaja zaraze virusom srednjoeuropskog krpeljnog meningoencefalitisa, pri čemu je od posljedica bolesti jedna zaražena osoba preminula
Glavni županijski epidemiolog Dobrica Rončević smatra da su aktualne brojke znak upozorenja svima koji borave u prirodi, posebice u Gorskom kotaru koji se uz područje iznad rijeke Save smatra prirodnim žarištem ove zaraze na području Hrvatske.
'Unatrag nekoliko godina takvi se slučajevi javljaju redovito u sezoni prijenosa virusa koja traje od proljeća do jeseni', ističe Rončević, javlja Novi list.
Za dvoje zaraženih u ovoj godini pretpostavlja se da su imali ugriz krpelja upravo u Gorskom kotaru, a kako upozorava Rončević, budući da inkubacija ovog virusa traje od jednog do dva tjedna često se događa da se zaraženi više ni sjećaju da su bili na mjestu koje se smatra žarištem širenja srednjoeuropskog krpeljnog meningoencefalitisa.
vezane vijesti
'Bolest je u početku nespecifična te prema svojim simptomima može imitirati niz drugih bolesti, a među njimu i Covid-19. Upravo iz tog razloga, zaražene osobe simptome često zanemaruju i ako se ne dogodi druga faza bolesti, koja nastupa četiri do šest dana nakon pojave prvih simptoma, ova je bolest blaga i često neprepoznata. Međutim, druga faza bolesti specifično je vezana uz simptome meningitisa i upale samog moždanog tkiva. Karakteriziraju je različiti neurološki ispadi, ali i zaostaci invaliditeta po preboljenju, a njezin ishod nekad je i smrtonosan', objasnio je Rončević. U zaštiti od ove bolesti vrijede opće preventivne mjere tijekom boravka na livadima i šumskim područjima, a to je duga odjeća, primjena repelenata i obavezno pregledavanje tijela nakon boravka u prirodi.
'Naime, što se ugriz krpelja ranije otkrije, to je manje vjerojatnost da će doći do prijenosa virusa krpeljevom slinom', kazao je Rončević.
Područja iznad rijeke Save već se dugi niz godina smatraju žarištem prijenosa ovog virusa, dok je Gorski kotar to postao tek nedavno.
'Da je Gorski kotar postao žarište, dokazala su i istraživanja seroprevalencije kod životinja koja su jasno pokazala da su bile izložene ovom virusu', naveo je Rončević.
Krpeljni meningoencefalitis nema specifičnog lijeka te se liječi simptomatski. Rončević procjenjuje da je broj zaraženih ovim virusom u Hrvatskoj godišnje daleko veći od 25 slučajeva. Protiv krpeljnog meningoencefalitisa postoji i mogućnost zaštite cijepljenjem.
