Dok su mišljenja o brzorastućoj umjetnoj inteligenciji podijeljena - od odobravanja do straha - ona neupitno ulazi u naš svakodnevni život. Tako i u medicinske ustanove. Očekuju li nas neslućene prekretnice u liječenju, ali i prevenciji bolesti? Gosti emisije Otvoreno HRT-a bili su akademik Davor Miličić iz Klinike za bolesti srca i krvnih žila KBC Zagreb, prof.dr. Dragan Primorac, predsjednik Hrvatskog društva za humanu genetiku, prof. dr. Milan Radoš, Medicinski fakultet Zagreb i prof. dr. Eduard Vrdoljak, Klinika za onkologiju i radioterapiju KBC Split.

Procjenjujući prošlu godinu kada je riječ o novim dostignućima, Davor Miličić je rekao da je donijela niz novih smjernica u kardiologiji, uvođenje novih lijekova koje mogu bitno utjecati na tijek bolesti, nove tehnologije, a sretan je što je i KBC Zagreb uspio uvesti sve te nove tehnologije - posebnu tehnologiju ablacije tzv. pulsnim poljem, najnovije srčane crpke, uključujući i onu za potporu desnog srca, imali su najviše transplantacija u svijetu po glavi stanovnika, na milijun stanovnika više od 12 transplantacija, na Rebru je obavljeno 29, implementirali su nove lijekove koji su se pokazali jako dobrima i bez nuspojava.

''Imamo prilike sudjelovati u velikim svjetskim studijama koje pomiču medicinu naprijed. Situacija u kardiologiji u 2023. bila je jako dobra, rekao je. Na pitanje kako je to utjecalo na ishode liječenja, rekao je da su oni mjerljivi, a novi postupci liječenja su silno moćni, zamjenjuju mnoge agresivnije postupke koje su bile u domeni kardiokirurgije, a spašavaju ljudske živote. 'Pacijenti s prirođenim bolestima srca do prije 10-ak godina nisu u pravilu doživljavali odraslu dob, a danas njihov broj raste i uvodimo nove metode, s ciljem da njihovo trajanje života bude isto kao u nekoga tko je rođen zdrav', naglasio je.

Dragan Primorac je istaknuo da su hrvatski liječnici i zdravstveno osoblje izvrsni u puno segmenata, a u segment kojim se on bavi prošlu godinu obilježilo je povijesno uvođenje specijalizacije iz medicinske genetike. '3,2 milijarde parova baza koje određuje naš genom, ili 30 trilijuna stanica gdje se u tri mjeseca sve te stanice potpuno zamijene, ili gdje pojedinačna stanica doživi dnevno oko milijun različitih mutacija, nama tumače sve što se tiče ljudskog zdravlja. Ako nećete imati osobe koje će razumijeti sve procese, nećemo napraviti velike iskorake', rekao je i dodao kako je iznimno značajno uvođenje cjelogenomske analize u kliničku praksu.

'Od pojedinačnih gena koje smo sada analizirali, prvi put smo krenuli u analizu cijelog genoma, što znači da smo u stanju napraviti predikciju nastanka bolesti i pravovremeno djelovati dijagnostički. To svjedočimo svako malo. U području regenerativne medicine napravili smo ogromni iskorak, u suradnji s izraelskim kolegama već je proizvedena prva kost iz vlastitih stanica pacijenta, 10 cm dugačka, koja je implementirana u pacijenta koji je imao pseudoartrozu i zatim zahvat', rekao je.

Primorčeva skupina koja radi u Hrvatskoj, Izraelu i SAD-u ima rezultate oko liječenja osteoartritisa, tzv. mezenhimalne matične stanice, s učinkom gdje je oko 85% pacijenata tri godine nakon zahvata bez proteze, a došli su na ugradnju proteze. Na pitanje koliko smo daleko od proizvodnje biološkog umjetnog organa, rekao je da su osim kosti, već napravljene krvne žile koje su proizvedene i ugrađene u pacijente.

'Mehanizam je već definiran, u određenim uvjetima može se krenuti u proizvodnju različitih organa. Ideja da se krene u prema kompleksnim organima, ali dok se to ne napravi, djeluje se lokalno, koristeći ogroman regenerativni potencijal koje imaju mezenhimalne matične stanice. Ekipa iz Izraela i ekipa Sorrenta iz Kalifornije prva je napravila liječenje teškog oblika COVID-a mezenhimalnim matičnim stanicama, a bio je u jako lošem stanju, dodao je.