Naime, granate, mine i drugi eksplozivni projektili uništavaju zgrade i oslobađaju azbest. Oni pogađaju rafinerije - nafta i kemikalije cure u zemlju i vodu. Ali ne samo to: samo streljivo puno je otrovnih kemikalija. I one će tu ostati, piše Deutsche Welle.

Prema novinskoj agenciji Reuters, najmanje 10,5 milijuna hektara poljoprivrednog zemljišta u Ukrajini navodno je zagađeno kemikalijama. Kad se one nađu u vodi ili tlu, prije ili kasnije doći će do čovjeka preko biljaka, životinja ili vode za piće. Barem tako pretpostavljaju toksikolozi. Pouzdano znanje o tome kako se te tvari ponašaju u tlu i kakav utjecaj imaju na ljudsko zdravlje još uvijek nedostaje na mnogim mjestima.

"Tek sada počinjemo voditi brigu o streljivu u moru", kaže profesor Edmund Maser, ravnatelj Instituta za toksikologiju pri Sveučilišnoj bolnici u Kielu. Unatoč mnogim pitanjima bez odgovora, ova istraživanja dovode do jednog zaključka: otrovne kemikalije nisu dobra vijest za živa bića.

Samo na morskom dnu njemačkog dijela Sjevernog i Baltičkog mora hrđa 1,6 milijuna tona streljiva, kaže Maser. Raspadom se u vodu oslobađa otrovni koktel koji ugrožava morski eko-sustav i na kraju završava na tanjurima onih koji jedu plodove mora.

Opasne tvari u streljivu uglavnom su eksplozivi i teški metali. U eksplozive spada TNT, koji opet spada u skupinu nitroaromatika poznatih po svojoj eksplozivnoj moći. "Iz istraživanja provedenog na štakorima i miševima znamo da je TNT vrlo otrovan", kaže Maser.

Toksikolozi su primijetili također u moru da TNT koji se oslobađa iz bačenog streljiva šteti životinjama u tom području: "TNT oštećuje reprodukciju, rast i razvoj morskih organizama", kaže Maser. "Također znamo iz studija na životinjama da su TNT i drugi eksplozivi kancerogeni."

To se odnosi i na neke teške metale kao što su arsen i kadmij, koji su također kancerogeni. „Teški metali kao što je živa uglavnom se nalaze u detonatorima, gdje u obliku živinog fulminata osiguravaju bržu detonaciju eksploziva kao što je TNT", objašnjava Maser.

Živa je također jedan od teških metala i uzrokuje oštećenje živčanih stanica. "To također može dovesti do urođenih mana kod nerođene djece", kaže Maser. Olovo može imati sličan učinak i dovesti do poremećaja u razvoju i pobačaja.

Kateryna Smirnova s ​​Instituta za znanost o tlu i agrokemiju Sokolovskyi Nacionalne akademije znanosti Ukrajine, jedne od vodećih znanstvenih institucija za znanost o tlu i zaštitu tla u Ukrajini, kaže da su uzorci tla iz regije Harkiv već pokazali da povećanu koncentraciju kancerogenih teških metala kao što su olovo i kadmij.

Njezina kolegica Oksana Naidyonova, mikrobiologinja na Institutu Sokolovskyi, objašnjava da teški metali negativno utječu na aktivnost bakterija u tlu. "Oni koče razvoj biljaka i opskrbu mikronutrijentima, što pridonosi fiziološkim poremećajima i smanjuje njihovu otpornost na bolesti", kaže ona.

Međutim, kemikalije ne moraju nužno ostati u tlu. TNT se, na primjer, može raznositi i širiti vjetrom, kaže Maser. Da te tvari dospiju dublje u tlu brine se kiša. "Tvari tada mogu naći put do površinskih voda, zagađujući potoke, rijeke i jezera", objašnjava toksikolog.

Na temelju svog istraživanja provedenog u Sjevernom i Baltičkom moru, Maser pretpostavlja da se kemikalije nakupljaju duž hranidbenog lanca. "Strahujemo da su ljudi kao krajnji potrošači u opasnosti ako jedu takvu kontaminiranu ribu."

Ili kiša pada i tvari dospijevaju u podzemne vode. Tada je pitka voda ugrožena, kaže Maser.

Toksikolog Edmund Maser računa da će Crno more nakon ovog rata vjerojatno biti u sličnom stanju kao Sjeverno i Baltičko more: more puno otrovnog streljiva.

Toksikolog i njegov tim traže rješenja za uklanjanje otrovnog TNT-a iz mora. "Nadamo se da bakterije to mogu učiniti", kaže on. Međutim, znanstvenici još nisu pronašli bakteriju koja bi se mogla sustavno koristiti. A problem s teškim metalima će, kako kažu, ostati.

Maser kaže da bi mogli iskopati gornje slojeve tla kako bi izvukli teške metale i TNT koristeći različite metode kako bi tlo ponovno učinili razumno upotrebljivim i odložili kemikalije. Međutim, takve mjere sanacije su skupe i dugotrajne.

"Prema preliminarnim općim procjenama, šteta i gubici zemljišnog fonda i zemljišta u Ukrajini iznose više od 15 milijardi američkih dolara", kažu stručnjaci Instituta Sokolowskyi, ističući da je riječ samo o privremenim procjenama.

U slučaju teških metala, "odlaganje" znači samo skladištenje opasnih tvari na mjestu za koje je utvrđeno da je sigurno. Jer, kako kaže toksikolog Maser, teški metal je i dalje teški metal. „Toga se više ne možeš riješiti", dodaje on