Janša je neprekidno u politici više od 30 godina, tijekom kojih je obnašao niz različitih političkih funkcija, dva puta bio slovenski premijer, a u više vlada bio je i ministar obrane. Kao ministar obrane bio je jedna od ključnih figura borbe za nezavisnost Slovenije. Pod njegovim vodstvom od 1990. do 1994. godine izgrađen je slovenski obrambeni sustav te je zemlja uspješno obranjena u desetodnevnom ratu protiv Jugoslavenske narodne armije (JNA).

Obrambeni sektor vodio je u prvoj Demosovoj vladi i dvije vlade Janeza Drnovšeka, ali je razriješen zbog afere Depala u ljeto 1994., kada su djelatnici vojnih sigurnosnih službi uhitili jednog civilnog policajca. Iz vremena u kojem je Janša bio ministar obrane datira i afera o prodaji oružja Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini iz slovenskih skladišta JNA. Oružje je plaćeno, ali novac nikad nije stigao u slovenski proračun. Nikad nije ni utvrđeno na čijim je računima novac završio i tko se obogatio tom transakcijom.

Otkada je davne 1993. godine preuzeo Slovensku demokratsku stranku (SDS), čvrsto se pozicionirao kao alfa i omega desne strane političke scene naših zapadnih susjeda, a zbog toga je i nakon 27 godina na čelu SDS-a često kritiziran i označavan glavnim problemom desnice u Sloveniji. Kako bilo, već je dva puta bio premijer Slovenije, a idućeg tjedna postat će to treći put, što i njemu daje određene argumente u prilog.

Ovaj dugovječni slovenski političar rođen 17. rujna 1958. u Ljubljani pohađao je osnovnu školu u Žalni u Grosuplju, a klasičnu gimnaziju u Stični. Studirao je obranu na Fakultetu za sociologiju, politologiju i novinarstvo diplomiravši 1982. godine. Krajem te godine imenovan je predsjedateljem Komisije za obranu u tadašnjem Savezu socijalističke omladine Slovenije (ZSMS), ali ubrzo je razriješen zbog kritičkog pisanja o JNA. Tijekom 80-ih Janša je za časopis Mladina pisao članke o osjetljivim političkim temama te je progovarao o političkom pluralizmu, prigovoru savjesti, suradnji SFRJ s diktatorskim režimima i upotrebi slovenskog jezika u vojsci, našavši se na crnoj listi jugoslavenskog režima.

Neprijatelj jugoslavenskog režima

Uhićen je 1988. godine s kolegama iz Mladine jer su vlasti u redakciji pronašle povjerljiv vojni dokument o mogućoj intervenciji JNA u Sloveniji u slučaju nemira i demonstracija. Uhićenja su bila katalizator prosvjeda kasnije poznatih kao Slovensko proljeće, a koji su pak bili jedan od ključnih događaja u procesu raspada Jugoslavije. Vojni sud osudio je Janšu na 18 mjeseci zatvora zbog odavanja vojne tajne, ali iza rešetaka je proveo samo pola godine zbog pritiska javnosti.

Prvi premijerski mandat

Janša je prvi put postao premijer 2004., odmah poslije ulaska Slovenije u Europsku uniju. Pod njegovim vodstvom zemlja je snažno gospodarski rasla, a kao premijer imao je čast biti na čelu Europskog vijeća u prvoj polovici 2008., kada je Slovenija predsjedala Europskom unijom. Tijekom njegova mandata zemlja je uspješno uvela euro i pokrenula ubrzanu privatizaciju. U to vrijeme u Hrvatskoj je premijer bio Ivo Sanader, s kojim je, kasnije se saznalo, Janša dogovarao incidente u Piranskom zaljevu, a koje bi onda koristili u unutarnjopolitičke svrhe podizanjem nacionalističke histerije. Janšin mandat bio je obilježen revanšizmom, istragama koje su imale političku pozadinu i pritiscima na novinare u nevjerojatnom preokretu sudbine čovjeka koji je u posljednjim godinama Jugoslavije bio proganjan zbog novinarskog rada.

Afera Patria

Nakon što je odradio cijeli premijerski mandat izbori 2008. ponovno su gurnuli Janšu u parlamentarnu hladovinu zbog afere Patria. Suđenje je počelo u jesen 2011. godine, neposredno prije prvih izvanrednih izbora u povijesti Slovenije. Prema optužnici, teretilo ga se da je kao premijer u prvom mandatu od Patrijinih posrednika prihvatio obećanje da će primiti novčanu nagradu ako finska firma dobije posao opremanja slovenske vojske oklopnim vozilima, vrijedan 278 milijuna eura.

Janša je cijelo vrijeme tvrdio da je riječ o umjetno stvorenoj aferi koju su osmislili politički protivnici kako bi uništili njega i SDS. Tijekom suđenja imao je snažnu podršku političkih istomišljenika koji su kritizirali sudstvo, a njega su ponovo prikazivali kao žrtvu sustava kojim još uvijek upravljaju komunističke elite. Janša konstantno potpiruje priču da je prvi slovenski predsjednik Milan Kučan 'gospodar lutaka' koji iz pozadine vuče sve konce u slovenskom društvu, u kojem, zahvaljujući njemu, i dalje vladaju stari komunistički kadrovi te njihovi saveznici.

Osuđen je na dvije godine zatvora, ali je presudu 2015. poništio Ustavni sud, a potom je proces otišao u zastaru. Kada je Janša 20. lipnja 2014. godine otišao na odsluženje zatvorske kazne, do zatvora su ga dopratili brojni prijatelji i pristalice smatrajući da je suđenje politički motivirano i namješteno. U zatvoru je proveo ukupno 176 dana.

Protivnici vide Janšu kao demagoga koji vješto balansira strahovima birača i koji ne bira sredstva za postizanje svog cilja te uporno produbljuje podjele u društvu.

Optužnica i suđenje nisu ga zaustavili u političkoj karijeri.

Drugi premijerski mandat

Janša je u veljači 2012. godine uspio drugi put sastaviti slovensku vladu zbog nesposobnosti Zorana Jankovića, tadašnjeg izbornog pobjednika, da okupi koaliciju. To mu se vratilo 2018. godine, kada je on bio izborni pobjednik, ali je Marjan Šarec uspio okupiti svojevrsnu protujanšinu koaliciju šest stranaka i formirati vlast. Druga Janšina vlada bila je kratkog vijeka, trajala je svega godinu dana te je u vrijeme krize uvela niz nepopularnih mjera štednje. Pala je zbog korupcijske afere jer Janša nije mogao objasniti odakle mu 210 tisuća eura na računu pa su ga napustili koalicijski partneri.

Povratak na vlast

Sljedećeg tjedna Janša će treći put u karijeri postati slovenskim premijerom. Većina je osigurana, ministarska mjesta su podijeljena, samo se treba odraditi procedura. Nova vlada na raspolaganju ima mandat od dvije godine jer su 2022. predviđeni redovni izbori, a činit će je četiri stranke.

Kao neke od glavnih budućih izazova pred kojima stoji zemlja Janša je spomenuo rješavanje problema u zdravstvu, zaštitu okoliša i skrb za stariju populaciju, ali i decentralizaciju države. Što se Hrvatske tiče, kazao je da znaju gdje su problemi i nemaju iluzija o tome da ih je moguće zatvoriti preko noći. Međutim moguće je poduzeti neke korake u pravom smjeru.

'Ništa ne najavljujemo i ne obećavamo ništa, ali iako neka od pitanja sa susjedima nisu riješena, to ne znači da ne možemo dobro surađivati', poručio je Janša.

Veze s Orbanom

Janšu se često uspoređuje s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom i to ne samo zbog slične biografije, već i zbog metoda koje koriste, kao i tvrdog stava prema migrantima. Kritičarima tog odnosa posebno su sporne investicije poslovnih ljudi iz Mađarske, bliskih Orbanu, u privatnu televiziju koju je pokrenula Janšina stranka te njene druge informativne platforme. Šarec je čak poručio da bi te veze trebao ispitati slovenski parlament.

Kakva je Janša crvena krpa za slovensku ljevicu, pokazalo se prije deset dana, kada je 75 slovenskih intelektualaca napisalo otvoreno pismo, svojevrstan vapaj, u kojem su upozorili da je Janšina vlada za Sloveniju neprihvatljiva jer bi on 'autoritarnošću, podređivanjem društvenih sustava, orbanizacijom i nacionalističkim populizmom' predstavljao 'veliku opasnost za demokratsku kulturu i političke procese' te odveo Sloveniju i njenu 'osjetljivu' demokraciju u krug 'onih članica EU-a koje su danas na crnoj listi kršiteljica temeljnih načela zaštite demokracije, pravne države, nezavisnosti medija i ljudskih prava'.

Janša je aktivan i izvan politike. U slobodno vrijeme bavi se alpinizmom, golfom, skija i snowboarda. Autor je i nekoliko knjiga, članaka, komentara, eseja i znanstvenih rasprava. Manje poznato je to da je objavio nekoliko svojih pjesama i književnih djela te je vrlo aktivan na društvenim mrežama.

U braku je s liječnicom Urškom Bačovnik od 2009. i imaju dva sina. Janša ima i sina i kćer iz prvog braka, a postao je i djed.