Smještena između Europske unije i Rusije, Ukrajina povijesno i civilizacijski gravitira prema ta dva pola moći, a rezultat je duboka podijeljenost zemlje čiji zapadni dijelovi teže zapadnim integracijama, dok je istok tradicionalno naklonjen Rusiji.

Drugi važan čimbenik izbora je svjetska recesija koja je osobito teško pogodila 46-milijunsku zemlju, srozavši u 2009., njezin BDP za 15 posto, dok je nacionalna valuta deprecirala za 60 posto, a nezaposlenost dosegla 20 posto.

U takvim okolnostima osiromašeni birači, razočarani neispunjenim obećanjima nositelja Narančaste revolucije, današnje premijerke Julije Timošenko i predsjednika Viktora Juščenka okrenuli su se čovjeku za kojeg se 2004. vjerovalo da je politički mrtav.

Međutim, bivši mehaničar iz istočne Ukrajine, rusofon koji se doškolovao za inženjera, smatran za čovjeka kojeg podržava Moskva, 59-godišnji Viktor Janukovič koji je nakon izborne pobjede 2004., bio pometen masovnim prosvjedima, izdignuo se poput feniksa i postao favorit.

Od 34 do 42 posto glasova daju ankete tom čelniku političke stranke Regije Ukrajine, snažne u južnim i istočnim pokrajinama gdje se govori ruskim jezikom.

Janukovič nudi alternativu za vladu koju neki stručnjaci drže najgorom u Europi, piše AFP i dodaje 'Pogreške prozapadne ekipe, zapetljane u borbi za vlast, otvorile su mu put za povratak na političku scenu'.

Nekad autoritarni političar staroga kova, koji je 1968. i 1970. bio osuđen za krađu i fizički napad, a kasnije rehabilitiran, Janukovič je redizajnirao svoj imdiž uz američke savjetnike koji mu vode kampanju.

On danas uči engelski, naglašava demokratske vrijednosti i svojom porukom 'Neka svaki Ukrajinac govori jezikom koji mu je najbliži', vješto koristi Jušenkovu težnju da zabrani uporabu ruskog kao službenog jezika i zamijeni ga ukrajinskim.

Novozadobivena popularnost neće mu ipak biti dovoljna za pobjedu u prvom krugu, pa se očekuje drugi krug 7. veljače, kada bi se aduti mogli promijeniti, drže analitičari svjesni izrazite borbenosti premijerke Timošenko.

Premijerki Timošenko (49), ankete predviđaju 19 do 22 posto glasova no njezina poruka kako je ona 'jedina poštena političarka u visoko korumpiranoj zemlji i upravo će ona okončati vladavinu oligarha i uvesti Ukrajinu u Europsku uniju', više ne prolazi kod birača koji joj više ne skandiraju 'Ju-li-ja' kao 2004.

Tijekom kampanje lijepa Julija, zvana 'ukrajinska čelična lady,' 'plinska princeza' i 'tigrica', optuživala je oligarhe da u rukama drže sudstvo i javni sektor, a biračima čak dijelila vlasničke listove za zemlju, koja je u Ukrajini uglavnom u rukama vlade.

Unatoč tomu, piše agencija dpa u široj reportaži, birači su kazivali da ne znaju za koga će glasati, a neki i ocijenili kako je vrijeme da se ona povuče sa scene jer je ista kao i drugi političari.

Nekadašnji Julijin saveznik, predsjednik Juščenko, koji je svoj petogodišnji mandat odradio u stalnim krizama, trebao bi dobiti jedva četiri posto glasova, govore ankete.

U predsjednički ured Juščenko je ušao kao uzdanica tisuća prosvjednika Narančaste revolucije i uživao veliku potporu u prvoj godini mandata, no danas mu kampanja više nalikuje zadnjem činu tragedije nego pokušaju da izbori nov mandat, tvrde neki promatrači.

'Mišljenja su različita o tome kako je i kada' ugledni ekonomist Juščenko (56), koji je 'trebao okončati oligarhijski kapitalizam i korupciju, prerastao u nacionalni sinonim za neučinkovitog vođu', piše agencija dpa.

Navodi da su razlozi brojni, od razlaza sa saveznicom Timošenko, jer je kao dobar ekonomist odbacivao njezine ideje da se novcem iz mirovinskih fondova MMF-a dokapitaliziraju banke, ili da se za nogometno prvenstvo 2012. posegne u nacionalne rezerve zlata.

Juščenko je zagovarao ulazak Ukrajine u NATO i zauzeo oštro stajalište prema Rusiji, a Timošenko se tu pokazala pragmatičnijom, spremnijom manevrirati između naklonosti Rusiji i Zapadu, što danas pozdravljaju analitičari složni u tome da Ukrajina treba održavati dobre veze s objema stranama.

Međutim, tko god pobijedi, morat će prvo stabilizirati zemlju kako bi mogao provesti nužne reforme, ocjenjuju stručnjaci, a neki tvrde da je dno dosegnuto i nagovještaju blagi oporavak, pa čak i Svjetska banka predviđa rast BDP-a 2,5 posto u 2010.