Austrijski Der Standard objavio je članak u kojem se ističe da ‘Hrvatskoj prijete novi parlamentarni izbori’ te se navodi kako premijer Andrej Plenković čeka da prođu lokalni izbori da bi donio konačnu odluku o tome
‘Ne samo u Austriji, nego bi i u Hrvatskoj ujesen mogli biti održani prijevremeni izbori. Parlamentarna većina konzervativnog HDZ-a nakon urušavanja koalicije s novom strankom Most izuzetno je fragilna i slaba. No premijer Andrej Plenković očito želi pričekati rezultate lokalnih izbora, koji počinju ove nedjelje, a završit će 4. lipnja’, piše Der Standard i dodaje da će ‘tada biti jasno ima li Vlada većinu u parlamentu’.
Der Standard napominje da je nakon lokalnih izbora, na kojima bi liberalni HNS postigao dobar rezultat, moguće da se poslije parlamentarnih izbora HDZ i HNS nađu u koaliciji. Ipak, dodaje se da bivša ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić, važna politička figura u HNS-u, u ovom trenutku ne podržava ideju koalicije njezine stranke s HDZ-om, ‘navodno zato što je ljuta na Plenkovića nakon je nije podržao u tome da dobije važnu poziciju u UN-u’.
Austrijski list piše i da je HDZ pod vodstvom Tomislava Karamarka ‘otišao snažno u desno’, ali da je Plenković ‘prilično dobro zakočio desno krilo stranke’ te ‘razvlastio tvrdolinijaše, poput bivšeg ministra kulture Zlatka Hasanbegovića’. ‘Desno krilo je nezadovoljno Plenkovićem te stalno provocira’, konstatira Der Standard i navodi primjer Milijana Brkića (kojega se opisuje kao ‘Hercegovca koji važe kao tvrdolinijaši’) i njegove izjave da u ‘Hrvatskoj odlučivati mogu samo etnički Hrvati’. Plenković se onda ‘morao distancirati od te izjave, na inzistiranje predstavnika nacionalnih manjina’ jer bez njih ‘HDZ ne bi imao većinu u Saboru’.
‘Trenutno Vladu podržava 76 od 151 zastupnika u parlamentu, što znači da bi se za svaki novi zakon trebala tražiti većina’, piše Der Standard te podsjeća da je raspad koalicije s Mostom uslijedio zbog krize koncerna Agrokor. Austrijski list na kraju dodaje kako je od Vlade imenovani upravitelj Agrokora Ante Ramljak najavio da će se dijelovi koncerna rasprodati 'da bi se pokušalo pokriti dugovanja u iznosu od 5,4 milijarde eura'.