Tvrdnje bivšeg američkog veleposlanika u Hrvatskoj Petera Galbraitha da je SAD dopustio Hrvatskoj da krene u oslobađajuću akciju Oluja zato što je prije toga počinjen pokolj u Srebrenici, kao i da je Hrvatska vojska zaustavljena pred Banjom Lukom zato što su tijekom Oluje počinjeni zločini, demantira dvoje svjedoka tih događaja – tadašnji ministar vanjskih poslova Mate Granić i zamjenica predstojnika Ureda predsjednika, ujedno savjetnica predsjednika Tuđmana za politička pitanja Vesna Škare-Ožbolt
Oboje tvrde da se od SAD-a nije tražilo, pa tako ni dobilo, zeleno svjetlo za Oluju, ali priznaju da su Amerikanci zaustavili HV i Armiju BiH pred Banjom Lukom, ali iz sasvim drugih razloga od onih koje spominje Galbraith, piše Večernji list
'Jako me iznenadio intervju koji je Galbraith dao beogradskom Nedjeljniku. Ne znam jesu li to autentične izjave, ali znam da je na dan kada je počela Oluja bio na odmoru, i to na brodu u Opatiji ili Ičićima. Nazvao me oko 9 sati ujutro i pitao što se zbiva. U podne je došao k meni u Ured predsjednika', kaže Škare Ožbolt pitajući zar bi bilo moguće da je akciju Oluja odobrio SAD, a da njihov veleposlanik u Hrvatskoj o tome nije imao pojma.
'Hrvatska je već rekla da će pokrenuti vojno-redarstvenu akciju oslobađanja svoga teritorija ako ne bude dogovora. Ali Hrvatska za akciju nije tražila zeleno svjetlo. Istina je jedino da su SAD bile prve obaviještene o tome da je Oluja počela', prisjeća se Granić. Dodaje kako se Oluja savršeno uklapala u američki mirovni plan koji je podrazumijevao vojni poraz Slobodana Miloševića, a nakon toga njegovo dovođenje za pregovarački stol.
Galbraithovoj tvrdnji kako su Amerikanci zaustavili HV pred Banja Lukom zato 'što su se Hrvati u Krajini onako ponašali, činili zločine, ubijali civile i palili njihove kuće, a da nisu, vjerojatno bi imali prešutnu dozvolu SAD-a da nastave vojnu akciju', Granić potpuno odbacuje.
'Svjedok sam tih događaja. Amerika je pratila akciju, uključujući i zbivanja u BiH. Kada su snage HV-a i Armije BiH došle 23 kilometra do Banje Luke, nazvao me Warren Christopher, tadašnji američki državni tajnik, i tražio da predsjedniku Tuđmanu prenesem zahtjev da stanemo. Tražio sam još tri dana objašnjavajući da nam toliko treba da konačno završimo rat, ali je on to odbio', kaže Granić i nastavlja kako su Christopherovi argumenti bili da će, ako se nastavi akcija, otići još 350.000 Srba, da će to biti humanitarna katastrofa i da će se Srbija dodatno radikalizirati te će se morati uključiti i NATO koji će štititi izbjeglice.
'Rekao sam mu kako mislim da je to loše, ali da ću prenijeti predsjedniku', prisjetio se Granić. Odmah je, kaže, nazvao Tuđmana, ali mu je tajnica rekla da je zauzet. Za 20 minuta Tuđman mu se javio. U međuvremenu je razgovarao s američkim mirovnim posrednikom Richardom Holbrookeom koji je također tražio zaustavljanje pred Banjom Lukom, s argumentima kao i Christopher. Razmatrajući stvari u širem kontekstu Tuđman je, kaže Granić, zaustavio vojsku.
'Zaustavio je ulazak u Banju Luku da ne bi komplicirao političke odnose', kaže Škare-Ožbolt i dodaje da ulazak u grad ne bi prouzročio egzodus civila jer je bio prazan. Odbacuje i Galbraithove teze da je akcija stala zbog zločina u Oluji.
'Do Banje Luke došlo se dok je Oluja još trajala, a svi zločini dogodili su se nakon završetka akcije', podsjeća V. Škare-Ožbolt. Granić navodi kako mu je Galbraith nakon vojnih akcija rekao da smatra kako je njegova Vlada pogriješila kada je HV i Armiju BiH zaustavila pred Banjom Lukom.
