Kako javljaju agencije, zainteresiranost za kupnju sustava S-400 iskazao je i Katar te je ovih dana ugostio ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova.

Ruski šef diplomacije je, naime, doputovao u Katar na sastanak s tamošnjim ministrom vanjskih poslova Muhamedom Abdulrahmanom al Thanijem kako bi raspravljao o vrućim temama poput bliskoistočne krize, ali i mogućnostima nabave ruskog oružja.

'Iako još uvijek nismo postigli dogovor s ruskom stranom o kupnji sustava S-400, Katar detaljno proučava njegove karakteristike i je li taj sustav u skladu s našim potrebama', izjavio je Al Thani.

Komentirajući napise medija kako je Saudijska Arabija postavila ultimatum Dohi da ne kupuje S-400 od Rusije, katarski šef diplomacije je naglasio kako je kupnja naoružanja 'suverena odluka svake države u koju se nitko ne smije miješati'. Lavrov je pak sa svoje strane obećao da će Rusija razmotriti katarske zahtjeve za isporuku vojne opreme ukoliko Doha pošalje takav zahtjev Moskvi.

Diplomatska odmazda

Katar je nakon Turske, Saudijske Arabije i Indije najnoviji saveznik Zapada koji je iskazao zanimanje za nabavu ruskog protuzračnog sustava koji je nedavno nabavila i Kina. Gotovo svakoj vladi koja je najavila kupnju tog sustava Washington, NATO ili susjedna zemlja zaprijetili su nekom vrstom diplomatske odmazde.

Riječ je o najnaprednijem obrambenom sustavu koji je u rangu s najboljim što Zapad može ponuditi, mišljenja je Siemon Wezeman, viši istraživač na štokholmskom Međunarodnom istraživačkom institutu za transfere oružja i programa vojnog širenja (SIPRI).

Wezeman dodaje kako njegovi radari i drugi senzori, kao i rakete, pokrivaju veliki prostor, s tim da radar ima domet od najmanje 600 kilometara za nadzor, dok rakete imaju domet do 400 kilometara. Riječ je o vrlo preciznom oružju koje može pratiti velik broj potencijalnih meta, a prednosti su mu i modularno postavljanje, velika mobilnost te mogućnost konfiguracije.

Turska kao članica NATO-a jedna je od najznačajnijih potencijalnih kupaca sustava S-400, a prema najavama, taj ruski sustav trebao bi stići u tu zemlju najkasnije do kraja ove godine.

Više od vojne prijetnje

Interes Turske za S-400 prestrašio je njene saveznike u NATO-u zbog tehničkih i političkih razloga, ponajviše stoga što bi kupnja značila turski obrambeni korak naprijed, dok s druge strane Sjevernoatlantskom savezu nije u interesu da taj ruski sustav bude integriran u njegovu široku arhitekturu i ovisnost jedne članice saveza o Moskvi.

Za Indiju, Saudijsku Arabiju i Katar, koji nisu dio NATO-a, kupnja sustava dovela bi do manje tehnoloških problema, ali bi te zemlje mogle riskirati diplomatske i gospodarske posljedice koje bi mogao nametnuti Washington.

Za Sjedinjene Države te kupnje su više od vojne prijetnje jer omogućavaju uključenje Moskve u globalne sukobe te istovremeno Rusiji nude čvrstu valutu za njezinu opremu kojom se nameće i na tržištima koja su dosad gotovo isključivo nabavljala zapadnu tehnologiju.