Sjedinjene Države mogle bi uvesti Turskoj sankcije ukoliko od Rusije kupi moćni protuzračni sustav S-400, izjavio je u četvrtak pomoćnik američkog državnog tajnika Wes Mitchell
Pomoćnik državnog tajnika za europske i euroazijske poslove Wes Mitchell naglasio je kako bi sankcije Turskoj mogle utjecati i na sudjelovanje Ankare u programu nabavke američkog višenamjenskog borbenog zrakoplova pete generacije F-35 koji je namijenjen za blisku zračnu podršku i borbu te napade na zemaljske ciljeve.
Jens Stoltenberg, glavni tajnik Sjevernoatlantskog saveza, čiji je član i Turska, izjavio je pak kako je turska odluka o kupnji ruskog protuzračnog sustava S-400 nacionalna odluka te države, dodavši kako NATO vjeruje da bi nabavljena oružja iz raznih izvora trebala biti integrirana u sustav zračne obrane samog saveza, što će biti teško učiniti sa sustavom S-400.
vezane vijesti
Pitanje turske odluke o kupnji S-400 od Rusije izazvalo je tenzije pred uvođenje novih antiruskih sankcija koje je Washington ovih dana uveo za 38 osoba i pravnih osoba. Valja podsjetiti kako je turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan s ruskim kolegom Vladimirom Putinom početkom tjedna ustvrdio da su Ankara i Moskva postigle dogovor o isporuci S-400 te kako je to pitanje zatvoreno.
Dogovor o nabavci moćnog oružja datira iz vremena nakon neuspjelog vojnog puča u srpnju 2016. godine, a radi se o naprednom antiraketnom kompleksu koji s brzinom od 17.000 kilometara na sat može presretati sve tipove modernih raketa, zrakoplova, kao i bilo kakav projektil. Domet sustava S-400 ovisi o vrstama raketa koje koristi, a varira od onih kratkog dometa do 40 kilometara pa sve do onih vrlo dugog dometa od 400 kilometara.
>>> Šok u NATO-u: Turska kupuje od Rusije četiri bitnice projektila zemlja-zrak
Sustav, također, ima mogućnost otkrivanja letjelica sa smanjenim odrazom na radaru (tzv. Stealth) i to na daljini od 150 kilometara, a njegov radar omogućuje praćenje i promatranje na daljini od čak 570 kilometara. Pored toga, sustav istovremeno može lansirati do 36 projektila na željene mete, a radi se o jedinom sustavu otpornom na elektronsko ometanje koji može gađati mete što su 'izvan horizonta'.
U Rusiji su divizije S-400 prvi put stupile na borbeno dežurstvo 2007. godine, a svaki od njih ima osam lansera, kontrolni centar, radar i 16 dodatnih raketa.
Sustav S-400 je razvijen s namjerom da brani zračni prostor Rusije i pojas širok nekoliko stotina kilometara duž njenih granica od raketa i aviona svih tipova, uključujući one napravljene po tzv. stealth tehnologiji. Budući da se radi o vrlo ubojitom i preciznom naoružanju, koje može promijeniti odnos snaga na svakoj bojišnici, Moskva je dugo oklijevala pri prodaji svojim saveznicama poput Sirije i Irana isporučiti čak i njegovu prethodnu verziju S-300.
Zasad je u potpunosti dogovorena prodaja sustava Kini, a interes za nabavku ovog moćnog sustava pored Turske dijele još Indija, Alžir, Iran, Vijetnam, Egipat te čak Saudijska Arabija.
