Očekuje da će se uredbom podići minimalna plaća za par stotina kuna što će biti u skladu s onim što je HDZ obećao, odnosno 60 posto medijalne plaće koja je nedovoljna da bi minimalna plaća bila dostojanstvena.

"U Hrvatskom se saboru 29. listopada očekuje donošenje izmjena i dopuna Zakona o minimalnoj plaći koji je neće definirati kao dostojanstvenu nego će omogućiti da se isplaćuje u manjem iznosu od dostojanstvene", upozorila je Peović na konferenciji za novinare.

Ustvrdila je kako ministar Aladrović donosi nove mogućnosti za poslodavce koji žele isplatiti manju plaću uz opravdanje da je to moguće, ako je tako dogovoreno kolektivnim ugovorom.

Po njezinim riječima zakonskim izmjenama se neće odrediti što je minimalna plaća i nastavit će se prijevare u kojima neki poslodavci isplaćuju plaće manje od minimalnih pa će radnici morati raditi prekovremeno i blagdanom da bi dobili minimalnu plaću. Upozorila je kako Vlada daje praktički negativno mišljenje na europsku direktivu o minimalnoj plaći kojom se traži da premreženost kolektivnim ugovorima bude 70 posto, dok je u Hrvatskoj tek oko 45 posto, tvrdeći daje to nedostižan ideal. Također, Vlada ironično odgovara europskoj direktivi da radnici moraju imati mogućnost neudruživanja u sindikat, a to je kao da se robu dade mogućnost da bude rob, odnosno da radnik nema mogućnost izboriti svoja prava.

U usporedbi s drugim zemljama Hrvatska spada među 10 zemalja sa najnižom minimalnom plaćom u odnosu na prosječnu i najmanje je podigla minimalnu u odnosu na prosječnu plaću, upozorila je Peović. Dodala je kako je i prosječna plaća nedostatna za dostojanstven život. Premijera koji se hvali kako će za dvije godine prosječna plaća biti 1000 eura, treba podsjetiti kako je to trenutno minimalna plaća u Sloveniji, poručila je.

Također, podizanje minimalne plaće znači veću potrošnju i bolji standard radnika i ne bi bio problem takvih razmjera kao što tvrde u Vladi, smatra Peović. Najavila je da će Radnička fronta podnijeti amandmane na izmjena zakona o minimalnoj plaći kojima bi se onemogućilo poslodavce da isplaćuju plaće do minimalnih te da se definiraju dodaci na minimalnu plaću.

Upitana o novom Zakonu o radu, Peović je ocijenila da je štetan za radnike i da neće poboljšati njihov položaj, jer će dalje fleksibilizirati i deregulirati zakonodavstvo.

Iveković: Minimalnu plaću vezati uz dostojanstvenu plaću

Predsjednik Novog sindikata Mario Iveković smatra kako u zakonski prijedlog treba unijeti kategoriju dostojanstvene plaće u skladu s Ustavom kojom mogu sebi i svojoj obitelji osigurati dostojanstven život i ta ustavna odredba bi se morala pretočiti u Zakon o minimalnoj plaći, jer bi bez nje bio nepotpun. Stoga, predlažemo da se minimalna plaća veže uz dostojanstvenu plaću, istaknuo je Iveković napominjući kako u postojećem zakonu nema nikakvih kriterija već se utvrđuje ad hoc odlukom Vlade bez da se uvažavaju stavovi socijalnih partnera.

Prate se neke upute Europske komisije prema kojima se nastoji vezati uz 60 posto medijalne plaće što je daleko od dostojanstva i prenisko za RH. Europska komisija je takve odredbe uskladila s interesima razvijenijih zapadnoeuropskih građana koji imaju više plaće i bolje radne uvjete. Za Hrvatsku, i za zemlje bivšeg istočnog bloka primjerice Rumunjsku i Bugarsku taj kriterij je apsolutno ispod dostojanstva, drži Iveković.

Pozvao je ministra rada Josipa Aladrovića da prestane koristiti termin dostojanstvene minimalne plaće i mirovine uputivši ga na Ustav koji propisuje da je dostojanstveno ono čime se može osigurati sebi i svojoj obitelji dostojanstven život, a ne ono što on misli. Upozorio je kako je Hrvatska u EU među zadnjima, odnosno ispred Bugarske po odnosu minimalne plaće i dostojanstvene plaće, a već sad znamo da će stopa inflacije biti viša od povećanja plaće.

Vezano uz novi zakon o radu i povećanje mogućnosti prekovremenog rada, Iveković je rekao kako ne vidi gdje bi to radnici mogli raditi više, a kada bi mogli dobiti plaću za dostojanstven život tada im ne bi bila potrebna mogućnost prekovremenog rada da si povećaju prihode.