“Zaključili smo da problem nije moguće riješiti uplitom vlade u cijene. Drugi zaključak je da valja zaštitit one subjekte čije cijene nisu elastične i nisu u stanju prebaciti ih na stanovništvo. Postoji vrsta problema koje može pomoći država. 27 posto naših građana ima jako niska primanja”, rekao je Ribić, javlja N1.

Ako smo socijalna država, tvrdi Ribić, nužno je raditi na stvaranju kompenzacija.

“Jedno je dizanje minimalne plaće, zatim dizanje doplatka za rast cijene energenata i treće je porezna intervencija vlade. Ja sam danas rekao, ima jedan zgodan primjer, ako odete na tržnicu pa vidite cijene kestena, bila kestena je oko 50 kuna, a prije je bila 25 kuna. A vi odete na Sljeme pa imate kestene besplatno, a vi imate očekivanja ljudi koji prodaju kestene”, kazao je.

“Naše je mišljenje da problem nije te dimenzije kao što je moglo biti obrnuto, da smo vodili one ekonomske politike koje su mogle dovesti do deflacije, do gubitka poslova. Situacija nije dramatična, to je suština današnje rasprave”, dodao je.

Marić: Radili smo kompletnu analizu kretanja cijena

Ministar Marić rekao je pak da situacija zahtjeva koordinirani pristup. Naglasak je stavljen na rastu cijena energenata, ali radili smo kompletnu analizu kretanja cijena i uzroka.

“Radili smo kompletnu analizu kretanja cijena, koji su glavni uzroci inflacije na globalnom tržištu i to je potražnja. Više je nego očigledno kako su krenuli signali, pojedini artiklil su u situaciji da je došlo do nestašica. Značajan je porast i transportnih troškova.

“Današnja razina cijene nafte nije povijesno najviša razina. Cijena je nekad prelazila i 140 dolara po barelu, a sad je 80 i nešto”, rekao je ministar financija.

Izjavu je dao i ministar socijalne politike Josip Aladrović.

''Postotak onih koji se nalaze u siromaštvu, na razini socijalne deprivacije ili su na granici siromaštava je 18,4 posto. Tu smo u nižem dijelu Europske unije. Jedna od kratkoročnih mjera bi bila podizanje minimalne plaće, činimo sve što možemo da bismo one koji su u riziku od siromaštva zaštitimo'', kazao je ministar.

Ministar Marić govorio je o plivajućim trošarinama i na koji način se formira cijena goriva.

“Na nekim od idućih sastanaka će biti i HNB, njihov glavni cilj je čuvanje cijena. Ja bih govorio malo o brojkama. Što se tiče dizela i benzina, došli smo u situaciju da nije prvi put ali je rariretno, da je cijena dizela nešto malo viša od benzina.

Imamo četiri komponente koje utječu na cijene: cijena sirovine po kojoj se nabavlja, trošarina iz koje se plaća u proračun – zdravstvo, mirovine, plaće, jedan namjenski dio to je ukupnp 1,20 lipa, za ceste, za autoceste i za željeznicu, zatim marža distributera, i na kraju PDV.

Kada analiziramo trenutnu cijenu sirovine su oko 3,9 kuna u litri, imamo višu trošarinu za benzin nego za dizel, iza toga stoji što je veliki broj gospodarskih vozila pogonjeno dizelom, 3,86 za benzin u odnosu na 3,06 kuna za dizel, imamo maržu i PDV. Ovih 80 lipa je kompenzirano u korist distributera. Marža je za benzin 1,4, a za dizel 2.18”, kazao je Marić, prenosi N1.