Kao što je vidljivo iz izvještaja o radu državnih odvjetništava za 2020. godinu, lani je stiglo tek 18 kaznenih prijava za ratni zločin. Uz njih, naslijeđena je 31 prijava iz ranijih godina, tako da je u radu tijekom 2020. bilo ukupno 49 kaznenih prijava. Tijekom 2019. godine nadležna županijska državna odvjetništva zaprimila su 60 kaznenih prijava zbog kaznenih djela ratnih zločina počinjenih za vrijeme Domovinskog rata.

Te godine prijavljen je nešto veći broj osoba nego tijekom 2018., kada su prijavljene 34 osobe. Razlog tome je to što su zaprimljene dvije kaznene prijave podnesene od građanskih udruga protiv većeg broja osoba. Tijekom 2017. nadležna županijska državna odvjetništva zaprimila su pak 62 nove kaznene prijave zbog kaznenih djela ratnih zločina. No vratimo se na 2020.

Što je na kraju bilo s 18 novih i 31 starom kaznenom prijavom?

U 39 prijava doneseno je rješenje o provođenju istrage protiv 18 osoba dok su prijave protiv pet osoba odbačene, bilo zbog smrti potencijalnog osumnjičenika, bilo zbog nepostojanja osnovane sumnje da je osumnjičena osoba učinila to kazneno djelo. Prijava kojom je bilo prijavljeno 16 osoba riješena je ustupanjem nadležnom pravosudnom tijelu druge države. Deset prijava još nije riješeno te se u njima i dalje provodi istraga.

Tijekom 2020. godine optuženo je 28 osoba, a doneseno je 14 osuđujućih, uz tri oslobađajuće presude. Sedam optužnica propalo je zbog smrti optuženih. DORH je u izvješću za 2020. ipak naveo nekoliko bitnih predmeta na kojima se radilo.

Tako je tijekom 2020. podignuta optužnica protiv šest osoba zbog ratnog zločina počinjenog 7. listopada 1991., kada su raketirani Banski dvori. Optužnice za pokušaj ubojstva visokih državnih predstavnika te za ratni zločin podignute su protiv tadašnjeg zapovjednika 5. zrakoplovnog korpusa Ljubomira Bajića (81), načelnika za zračnu podršku Slobodana Jeremića (71), načelnika 105. lovačko-bombarderskog puka Đure Miličevića (65), referenta tadašnje kontraobavještajne službe pri nekadašnjem ratnom zrakoplovstvu i protuzračnoj obrani Čedomira Kovačevića (69) i dva pilota izvršitelja napada, Ratka Dopuđe (63) i Damira Lukića (62).

Optužnica je stigla nakon višegodišnje istrage. Iako je i ranije bilo jasno tko stoji iza toga i tko je mogao narediti granatiranje Banskih dvora u kojem je na početku rata gotovo stradao državni vrh na čelu s prvim hrvatskim predsjednikom Franjom Tuđmanom, trebali su se prikupiti jasni personalni dokazi. Kako se u konkretnom slučaju radilo o osobama u samom vrhu zrakoplovstva i obavještajnih službi JNA, tako se tek tijekom 2016. zajedničkim radom tužiteljstva, Ravnateljstva policije MUP-a RH, Službe kriminalističke vojne policije MORH-a i sigurnosnih službi uspjelo doći do konkretnih personalnih dokaza i dokumentacije za vođenje kaznenog postupka.

Lani je podignuta optužnica i protiv sedamnaest osoba zbog ratnih zločina nad civilima počinjenih u mjestima Balinci, Četekovci i Čojlug.

Riječ je o pokolju civila koji su počinili pripadnici srpskih agresorskih snaga u rujnu 1991. godine. Tada je ubijen 21 civil, mahom Hrvati. Dob ubijenih bila je od 18 do 91 godine, a tijela su im nađena uz kućne pragove i u dvorištima.

Lani je podignuta i optužnica zbog ubojstva hrvatskih ratnih zarobljenika iz logora u Glini protiv dvojice srpskih državljana optuženih da su 20. rujna 1991. iz kaznionice u Glini, koju su četnici tijekom Domovinskog rata koristili kao logor, izveli četiri zarobljena pripadnika Hrvatske vojske te ih odveli na brdo Pogledić u Glini i likvidirali.

Pokrenuti su i kazneni postupci protiv četiri osobe zbog ratnih zločina počinjenih na teritoriju Vukovara, kao i na poljoprivrednom dobru Ovčara.

Iako se u izvješću DORH-a ne navodi više detalja, najvjerojatnije je riječ o istrazi tijekom koje je uhićeno više bivših pripadnika srpskih paravojnih postrojbi u Negoslavcima. Osumnjičeni su za brutalno mučenje hrvatskih zarobljenika te premlaćivanja u tzv. špalirima smrti.