Predsjednik Milanović provodio je godišnje odmore u Vili Kovač još dok je bio premijer, a istu državnu rezidenciju bira i u predsjedničkom mandatu, baš kao što je to - deset godina u nizu - činio bivši predsjednik Stjepan Mesić. Milanovićev odmor najčešće je radni, pa je tako ljetos u toj rezidenciji ugostio gradonačelnika Hvara Rikarda Novaka i predsjednika Gradskog vijeća Fabijana Vučetića, s kojima je razgovarao o turističkoj sezoni i planiranim razvojnim projektima Hvara.

Godinu ranije u Vilu Kovač stigao je odmah nakon proslave obljetnice Oluje u Kninu. Mediji su tada snimili njega i suprugu Sanju Musić Milanović kako se spuštaju stepenicama, ulaze u plovilo pomorske policije, pozdravljaju se s policajcima i odlaze u daljinu, a prema ranijim izvještajima, Milanovići su tako odlazili na kupanje na Paklene otoke. Te 2020. godine, uoči njihova dolaska, na adaptaciju i ulaganja u vilu potrošeno je nekoliko stotina tisuća kuna - barem je tako sinoć ustvrdio ministar obrane Mario Banožić, insinuirajući da je za takvo rasipništvo odgovoran Milanović.

Upravo je Banožić, međutim, bio ministar državnih nekretnina kada se odlučivalo o ulaganjima u Vilu Kovač, podsjetio je danas Milanović, napominjući da on radove nije tražio, niti mu se 'obnova' naročito svidjela. Dapače, tvrdi da se u Vili Kovač ne mogu vidjeti nikakve 'adaptacije i ulaganja', što bi opravdalo utrošeni iznos od nekoliko stotina tisuća kuna, 'osim ako se pod tim ne podrazumijeva aparat za kavu vrijedan vjerojatno 2000 eura i nekakvi dekorativni detalji na rubu kiča'. Milanović je pozvao Banožića da nakon posljednjeg 'neinteligentnog' istupa o troškovima za Vilu Kovač sad izvoli iznijeti sve detalje o obnovi, izvođačima i troškovima tog projekta. U međuvremenu su se oglasile i Državne nekretnine, otklanjajući bilo kakvu mogućnost da je predsjednik išta nalagao i time demantirajući svog bivšeg šefa Banožića.

Vila Kovač zapravo je jednostavna kuća površine 364 četvorna metra s velikom terasom i tri spavaće sobe na katu, daleko od luksuza koji nude neke druge, privatne hvarske rezidencije. Izgrađena je 1960. godine na nalog Sabora Narodne Republike Hrvatske, za potrebe predsjednika te institucije Vladimira Bakarića, jednog od najbližih suradnika Josipa Broza Tita. Hvarani dandanas to zdanje nazivaju Bakarićeva vila, a iz Muzeja hvarske baštine pretpostavljaju da je naziv Vila Kovač sklepan po rtu na kojem se nalazi, a koji mještani nazivaju Kovoc.

Nekoliko je razloga zbog kojih se Milanović vezao upravo za ovaj objekt: uz plažu pred samom kućom i pristup brodovima, ondje se nalazi boćalište, a okružuje ju veliki vrt s bujnim raslinjem, zbog koje je izolirana od pogleda znatiželjnika. Još 2013. godine snimljen je kako se rekreira trčanjem po obližnjim cestama uz pratnju policijskog vozila. Nekoliko mjeseci prije toga provalnik je iz Vile Kovač odnio tri TV uređaja, bušilicu, rezalicu za obrezivanje živice i sitniji alat, a Slobodna Dalmacija naknadno je izvijestila da je 'policija prešutjela slučaj po nalogu iz Zagreba'.

Nadzornih kamera tada nije bilo, a nedugo potom Agencija za upravljanje državnom imovinom raspisala je natječaj za instaliranje videonadzora i ugradnje protuprovalnog sustava, za 130.000 kuna plus PDV. Iz javne nabave Državnih nekretnina 2017. proizlazi da je videonadzor na Vili Kovač postavljen i 2018. godine, u izvedbi varaždinske tvrtke Arsenal-Ivezić, čiji je vlasnik Ilija Ivezić, kako su pisale Varaždinske vijesti, odlukom Suda časti HDZ-a navodno izbačen iz te stranke.

Po svom arhitektonskom karakteru državna rezidencija na Hvaru je obiteljska vila, a na njezinom održavanju zaposlen je jedan djelatnik u svojstvu domara - barem je tako navedeno u Izvješću o provedbi Plana upravljanja državnom imovinom iz 2015. godine. Iz istog dokumenta razvidno je da je u Vili Kovač te godine ostvareno svega 13 noćenja, a godišnji troškovi tekućeg i investicijskog održavanja iznosili su 50.217 kuna. Istovremeno, rezidencija na Brijunima imala je 118 noćenja i deset cjelodnevnih posjeta, uz troškove od 2,9 milijuna kuna.

Vila Kovač obnavljana je i prethodnih godina, pa je tako 2014. spominjano 'opločenje okućnice i terase'. Te godine vila je korištena 20 dana tijekom srpnja i kolovoza, a tadašnji Državni ured za upravljanje državnom imovinom naveo je da je 'poseban problem ovog objekta apsolutno neprikladan prilaz (stanje lokalne ceste), što će se pokušati riješiti u dogovoru s lokalnom samoupravom'.

I 2017. godine službeno se navodi da je 'potrebno ponoviti kontakte s lokalnom samoupravom glede uređenja pristupnog puta', a zabilježeno je i da rezidencija na Hvaru, osim tekućeg održavanja, zahtijeva neke investicijske zahvate, od kojih se 'planiralo izvesti devastirano opločenje ulaznog platoa, a nužno je krajobrazno uređenje vrta te cjelovita obnova pročelja, od čega su u 2016. godini izrađeni projekti te djelomična obnova pročelja'.