U Hrvatskoj štedi 18 posto građana, a njih 21 posto ima ugovoren kredit u banci, po čemu Hrvatska spada među tri zemlje u regiji s najmanjom razlikom između udjela građana s kreditima i štednjom, uz Sloveniju i Makedoniju, pokazuje istraživanje GfK 'Odnos prema financijama kod građana CEE regije'
Za štednju u banci odlučilo se 18 posto građana u Hrvatskoj, a najzastupljenija vrsta štednje je oročena štednja u banci.
Ipak, pokazuje istraživanje GfK, hrvatski građani u podjednakoj mjeri preferiraju i kupovinu stana ili kuće kao oblik štednje, ukoliko ga mogu i realizirati, a četvrtina građana navodi 'čuvanje novca kod kuće' kao preferirani oblik štednje.
S druge strane, 21 posto građana Hrvatske ima ugovoren neki kredit u banci.
Pritom iz GfK ističu kako je dugotrajna ekonomska kriza dovela do povećanja udjela onih koji više nisu u mogućnosti otplaćivati svoje kreditne obaveze. Primjerice, 2009. njihov je udio bio 2 posto, a sada ih je 5 posto.
Također, navode iz GfK, sve veći dio građana vrlo je nezadovoljan vlastitom financijskom situacijom, a njih više od 50 posto smatra kako u sljedećih godinu dana neće biti u mogućnosti ništa uštedjeti
Hrvatska je, zajedno sa Slovenijom i Makedonijom, među zemljama regije u kojima je razlika udjela građana koji imaju kreditna zaduženja i onih koji imaju neku vrstu štednje najmanja.
Na drugom su polu Češka, Njemačka i Austrija, u kojima više od polovice stanovništva ima neki oblik štednje, ali i u kojima ima znatno više građana s nekim oblikom štednje u odnosu na one koji imaju neku vrstu kredita u banci.
Njemačka i Austrija pritom prednjače s odnosom štednja: krediti - 3:1, dok u Slovačkoj i Češkoj ima dva puta više štediša u odnosu na one koji imaju ugovoren kredit u banci.
Srbija, Ukrajina i Turska pak odskaču po zastupljenosti kredita u odnosu na štednju, pri čemu je Srbija zemlja s najmanjim brojem ljudi koji štede u bankama - njih samo 2,6 posto izjavilo je da ima neki oblik štednje u bankama, pokazuje istraživanje GfK.
