Telefonska anketa provedena je krajem prošlog tjedna, pred sam početak službene jednomjesečne predizborne kampanje, uz sudjelovanje 500 ispitanika. Njih 61 posto navelo je da još nisu odlučili za koga će glasovati, a ostali da su odluku već donijeli. Tako visok postotak još neopredijeljenih birača na početku kampanje nije iznenađujući i sličan je situaciji s posljednjih parlamentarnih izbora koji su održani 2008. godine, navodi vodeći slovenski list. U odgovoru na pitanje što će presudno djelovati na njihovu biračku odluku 46 posto ispitanika navelo je da će se odlučivati na osnovi stranačkih programa, 21 posto na osnovi toga tko vodi stranku ili njenu kandidacijsku listu, dok će ostali imati u vidu ugled samog kandidata ili reputaciju stranke.

Iako se obično misli da se birači odlučuju na osnovi 'ličnosti' odnosno stranačkih lidera, anketa pokazuje da je to relativno te da birači itekako vode računa o programima stranaka, navodi Delo.

Među onim ispitanicima koji već znaju za koga će glasovati natprosječan je broj onih koji su stariji od 50 godina, navodi list.

Na pitanje treba li prezadužena Grčka ostati u eurozoni pozitivno je odgovorili 43 posto ispitanika, a negativno 50,5 posto, dok ostali nisu imali mišljenje o tom pitanju.

Dvije trećine ispitanika izjasnilo se za osnivanje tzv. 'slabe banke' koja bi preuzela slaba, odnosno nenaplativa potraživanja od slovenskih banaka. Time bi se očistile njihove bilance kako bi one opet mogle kreditirati gospodarstvo i izbjegle sadašnji 'kreditni grč'. Ideju o osnivanju 'slabe banke' po uzoru na potez njemačke vlade nakon izbijanja globalne financijske krize prije par godina u svom programu ima Slovenska demokratska stranka (SDS) koju vodi bivši premijer Janez Janša. Nekadašnji guverner slovenske centralne banke Mitja Gaspari, ministar za europske poslove u sadašnjoj vladi premijera Boruta Pahora, izjavio je nedavno da je protiv osnivanja slabe banke i da bi to izazvalo više štete nego koristi.