Europa je suočena s dvostrukim udarom iz SAD-a. Osim što bi energenti zbog rata u Ukrajini mogli trajno biti dosta skuplji od onih u SAD-u, američki predsjednik Joe Biden odlučio je subvencionirati zelene industrije s 369 milijardi dolara, sukladno Zakonu o smanjenju inflacije. Dužnosnici EU-a strahuju da će europska poduzeća preusmjeriti nova ulaganja u SAD, pa i neformalni šef industrije EU-a, povjerenik za unutarnje tržište Thierry Breton, upozorava da Bidenov novi paket subvencija predstavlja 'egzistencijalni izazov' za europsko gospodarstvo.

Europska komisija i pojedine države, uključujući Francusku i Njemačku, shvatile su da moraju brzo djelovati kako bi spriječile pretvaranje Europe u industrijsku pustoš. EU trenutno radi na hitnom planu usmjeravanja novca u ključne industrije visoke tehnologije, doznao je Politico od svoja dva visoka izvora. Prema tim informacijama, provizorno rješenje Bruxellesa podrazumijeva suprotstavljanje američkim subvencijama uspostavom vlastitog fonda. Bio bi to Fond za europsku suverenost, a koji je predsjednica EK Ursula von der Leyen već spomenula u rujanskom govoru o stanju Unije, u kontekstu pomoći poduzećima pri ulaganju u Europu i ispunjavanju ambicioznih zelenih standarda.

Visoki dužnosnici kažu da EU mora djelovati iznimno brzo jer tvrtke već donose odluke o tome gdje će graditi svoje buduće tvornice za sve od baterija i električnih automobila do vjetroturbina i mikročipova. Još jedan razlog za brzu reakciju Bruxellesa jest 'soliranje' pojedinih članica EU-a u mjerama potpore, upozorili su dužnosnici. Upravo je kaotičan odgovor na krizne cijena plina - reagiranje zemalja EU-a raznim nacionalnim mjerama koje su prijetile potkopavanjem jedinstvenog tržišta - još uvijek bolna točka u Bruxellesu.

Na sastanku s čelnicima industrije EU-a u ponedjeljak, povjerenik Breton upozorio je da američki Zakon o smanjenju inflacije predstavlja 'egzistencijalni izazov' za Europu, napominjući da hitno treba preokrenuti aktualni proces deindustrijalizacije. Bretonova upozorenja reflektirala su najave europskih biznismena da se proizvođačima sprema 'savršena oluja'. 'To je poput utapanja. Odvija se tiho', rekao je predsjednik Fredrik Persson, predsjednik organizacije BusinessEurope.

Zakon o smanjenju inflacije predstavlja posebnu smetnju državama EU-a koje proizvode automobile - poput Francuske i Njemačke - jer potiče potrošače da 'kupuju američko' kada su u pitanju električna vozila. Bruxelles i prijestolnice EU-a doživljavaju to kao podrivanje globalne slobodne trgovine, a Bruxelles želi sklopiti dogovor prema kojem europske tvrtke mogu uživati ​​iste pogodnosti. Kako diplomatsko rješenje nije izgledno, a Bruxelles želi izbjeći sveobuhvatni trgovinski rat, moguća je 'utrka' u subvencijama.

Čeka se Berlin

Da bi se to postiglo, nužno je osigurati podršku Njemačke i ekonomski liberalnijih povjerenika, kao što su šef trgovine Valdis Dombrovskis i šefica tržišnog natjecanja Margrethe Vestager. Na predstojećem sastanku ministara trgovine EU-a u petak Bruxelles se nada jasnijem odgovoru Berlina o tome jesu li spremni popustiti po pitanju subvencija. Francuska već dugo poziva na protunapad protiv Washingtona usmjeravanjem državnih sredstava u šampione europske industrije, a čini se da ta ideja dobiva na snazi i u tradicionalno ekonomski liberalnijem Berlinu.

U jučerašnjoj zajedničkoj izjavi njemački ministar gospodarstva Robert Habeck i njegov francuski kolega Bruno Le Maire pozvali su na 'industrijsku politiku EU-a koja našim tvrtkama omogućuje napredovanje u globalnoj konkurenciji, posebno kroz tehnološko vodstvo', dodajući da žele 'usko koordinirati europski pristup izazovima kao što je to američki Zakon o smanjenju inflacije'.

Istog dana Udruženje njemačkih industrijskih i trgovinskih komora (DIHK) pozvalo je vladu da pojača potporu industriji kako bi se usmjerila na nova tržišta nakon signala da bi trebala smanjiti ovisnost o Kini. Ministarstvo vanjskih poslova na čelu s Annalenom Baerbock iz stranke Zelenih izradilo je prijedlog mjera u sklopu nove poslovne strategije prema Kini, a koju je osmislila vlada kancelara Olafa Scholza kako bi smanjila ovisnost gospodarstva o azijskoj gospodarskoj supersili.

'Cilj je instrumentima tržišnog gospodarstva promijeniti strukturu poticaja za njemačke tvrtke kako bi smanjivanje ovisnosti o izvozu bilo privlačnije', navodi se u dokumentu u kojem se izdvajaju kemijska i automobilska industrija.

Glasnogovornik Mercedes-Benza odbio je komentirati konkretne mjere u dokumentu, ali je rekao da tvrtka smatra 'da je naš zadatak raditi na većoj diversifikaciji naših opskrbnih lanaca': 'U Europi nam je potrebna aktivna i otporna industrijska politika i strategija za sirovine, baterije i poluvodiče', rekao je.

Ni glasnogovornik BMW-a nije želio komentirati pojedinosti dokumenta, rekavši tek da je grupa jednako snažno ulagala u Europi, u obje Amerike i u Kini, kao i da će 'i dalje nastojati otvarati nova prodajna tržišta u budućnosti'.

Grupa Merck KGaA poručila je da će njezini pogoni u Kini uglavnom služiti tamošnjim klijentima. 'Treba nam konstruktivan dijalog s ciljem jačanja multinacionalizma u okruženju formiranja međunarodnih blokova', komentirala je tvrtka njemačke planove, odgovarajući na Reutersov upit.