HUP je tijekom ove godine izradio niz prijedloga u području poreznog rasterećenja rada: snižavanje niže stope poreza na dohodak s 20 na 15 posto, a primjena više stope poreza tek na visokim plaćama, povećanje neoporezivog iznosa osobnog odbitka na 5.000 kn, smanjenje doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, povećanje godišnjeg iznosa neoporezivih primitaka

Kako je najavila glavna direktorica HUP-a Irena Weber, s ministrom su otvorili i temu najave uvođenja poreza na ekstraprofit, te pitanja kako ove prijedloge sagledati u vremenima nepredvidivih globalnih okolnosti, te o ekonomskoj neizvjesnosti i novim izazovima, o smjeru provedbe daljnjih reformi, promjenama i učincima na gospodarski sustav te utjecaju na cijelu društvenu zajednicu.

'Posljednjih dana sve nas zaokuplja ključna tema prijedloga poreza na dobit, o kojoj nije lako pričati s članovima i poduzetnicima, jer se osjeća veliko razočaranje i ogorčenost. Posebno bih skrenula pozornost na naše poduzetnike koji apsolutno nisu profitirali usred makroekonomskih okolnosti posljednjih godina. Poduzetnici su frustrirani, osobito oni koji su koristili svoje znanje i ulaganje kako bi povećali dobit. Izvozvnici su osobito frustrirani jer poduzetnici koji snažno izvoze ne bi trebali biti objekti poreza na dobit. Kod nekih poduzetnika – primjerica građevinara i IT-jevaca – dobit značajno fluktuira, a ovo im je prva godina sa značajnijom dobiti, koja i dalje nije pokrila gubitke prethodnih godina. Prijedlog poreza na ekstraprofit obuhvaća sve sektore bez obzira na industriju u kojoj posluju, iako uredba EU sugerira da bi se solidarnim porezom trebalo obuhvatiti samo energetske kompanije, tj. kompanije energetskom sektoru s ekstraprofitom.

Primjerice, brodarski sektor imao je jako težak period i blokadu kontejnerskog prometa; tek su ostvarili neku dobit, a ona će im sad biti oporezovana. Prijedlog poreza cilja na 208 tvrtki najuspješnijih tvrtki. Sektori s najvećim brojem zaposlenih podnijet će najveći teret, a najviše će to osjetiti prerađivačka industrija. Tu je i ICT industrija koja će biti kažnjena iako je godinama ulagala u istraživanje i razvoj, a kažnjene će biti i brodarske tvrtke. Turistički sektor nije nadoknadio gubitke, ali bit će obveznici novog proreza ako prijedlog ostane kakav je. Proračun izgleda vrlo stabilno i kvalitetno s dobrim projekcijama za sljedeću godinu, te treba ojačati likvidnost i snagu najjačih kompanija koje su moto rasta hrvatskog gospodarstva. Jedino Hrvatska u Mađarski porez solidarnosti širi van energetskog sektora na sve ostale. Apeliramo na ministra da se od toga odustane', poručila je Weber te podsjetila da HUP od ranije zagovara punu poreznu reformu, jače rasterećenje tada, niže stope poreza na dohodak, smanjivanje poreznih tereta, kao i općenito smanjenje nepotrebnih troškova poslovanja.

Igor Škrgatić, predsjednik HUP-Udruge malih i srednjih poduzetnika istaknuo je da je komunikacija između poduzetnika i Vlade prijeko potrebna, posebno u ovom trenutku.

'Mi poduzetnici želimo manje poreznih opterećenja, bolje poslovno okruženje. Smatramo da su dva kruga porezne reforme dokazala da smanjenje opterećenja rada i povećanje neoporeozivih dodataka ne znači manje prihoda u proračunu; to je naša teza', poručio je Škrgatić.

Zatim je ministar Marko Primorac održao izlaganje o proračunu, osvrnuo se i na porez na ekstraprofit, nakon čega su članovi HUP-a imali priliku postavljati pitanja.

Na početku je ponovio da nas čekaju brojni izazovi, te da smatra kako stanovništvo, a ni poduzetnici nemaju 'realan dojam o tome u kakvim okolnostima se posluje', te 'koliko su dosadašnje Vladine mjere i mjere fiskalne politike utjecale na hrvatsko gospodarstvo'.

'Ne postoji dovoljno razumijevanja za to da je dio Vladinih ideja usmjeren na očuvanje profitabilnosti i poslovanja, jer se nosimo s brojnim izazovima u gospodarskom i socijalnom u smislu, uslijed očuvanja standarda. Proračun je usmjeren na očuvanje gospodarskog rasta i zaposlenosti, ali istovremeno ne smije djelovati inflatorno. Izgledi za sljedeću godinu znatno su nepovoljniji i neizvjesni.

Uz gospodarski rast od 5,7 posto u ovo godini, projiciramo na 0,7 posto usporavanje gospodarskih aktivnosti. Smatramo da će do kraja godine inflacija biti na 10,4 posto, kasnije 5,7 posto, dok ublažavanje slijedi 2024. i 2025. Smanjenje udjela javnog duga u BDP-u bit će po prosječnoj stopa od 2,2 postotna boda u razdoblju do 2023. do 2025. Ukupni prihodi državnog proračuna u 2023. planiranu su u iznosu od 24,9 milijardi eura, što je devet posto više u odnosu na plan za 2022. U 2024. projicirani su u iznosu od 24,8 milijardi eura, a u 2025. u iznosu od 25,8 milijardi eura. Prednosti ćemo imati i od uvođenja eura', rekao je ministar.

Rekao je i da su slušali vapaj poduzetnika u Vladi, kad je u rujnu rasla cijena energije, a među njima su, tvrdi, bile i velike tvrtke koje su vapile za fiksiranjem cijena električne energije.

'Iz PDV-a se financirala i cijena električne energije nekim poslovnim subjektima, a taj proračun pune, podsjetimo, i najsiromašniji građani. Intervencionističkom politikom Vlada je pomagala svima, pa i poduzetnicima, i to najvećima, s najvećim prihodima i profitima. Država je pomagala radi očuvanja njihovih poslovanja jer bi alternativa, kako su tvrdili, bila gašenje pogona, ukidanje poslovnica, otpuštanje radnika. Nitko nije ulazio u pojedinačno poslovanje, već smo išli za sve jednako. Nitko se nije bunio za tu pomoć', rekao je Primorac.

Ustvrdio je ponovno da Vlada nikoga ne želi prokazivati i kažnjavati, već da je to solidarni doprinos koji Vlada donosi u trenutku teške ekonomske situacije, 'kad je najugroženijima potrebna pomoć'. Rekao je i da su prijedlog slagali tako da teret podnesu 'oni koji za to imaju snagu', te da to nije usmjereno na punjenje proračuna i rješavanje duge, već pomoć građanima. Dominatne su, rekao je, prerađivačka industrija, uključujući i Inu koja bi znatno doprinijela, zatim financijska industrija, trgovina na malo i građevinska industrija.

'Smatramo da je u ovoj situaciji najmanja pogreška obuhvatiti subjekte s najvećom ekonomskom snagom da se raspodijelio dio viška povećanja dobiti nadprosječnih razina. Prijedlog zakona je u proceduri javnog savjetovanja, tražili smo konzultacije, mišljenja svih dionika. Porezna politika uvijek ide u smjeru da potiče i djeluje na jačanje hrvatske industrije i izvoza. Vlada će u okvirima proračunskih mogućnost i dalje stajati uz poduzetnike. Uslijed ovog nameta naši poduzetnici neće ostati usamljeni. Ako bude ekstremnih šokova, imamo za to predviđen dio u proračunu', pojasnio je Primorac te potom odgovarao na pitanja poduzetnika.