Iz visokih izvora u MORH-u doznajemo da je bomba pronađena u letjelici težine do 120 kilograma. No, kako je letjelica udarila u meko tlo, eksplozija se dogodila ispod zemlje. Da je udarila u asfalt ili beton posljedice bi bile katastrofalne, izvijestio je HRT u središnjem Dnevniku.

Iz visokih izvora u MORH-u doznajemo da je bomba pronađena u letjelici težine do 120 kilograma. No, kako je letjelica udarila u meko tlo, eksplozija se dogodila ispod zemlje. Da je udarila u asfalt ili beton posljedice bi bile katastrofalne, izvijestio je HRT u središnjem Dnevniku.

Jutros je izvučen najveći dio besposadne vojne letjelice sovjetske proizvodnje koja se u četvrtak srušila kod Studentskog doma na Savi, a ministar obrane Mario Banožić potvrdio je da su u krateru pronađeni tragovi eksploziva te dijelovi aviobombe koji govore da nije riječ o izviđačkoj letjelici.

I dok je istraga u tijeku, tijekom dana su se u medijima mogla čuti i suprotna mišljenja vojnih analitičara koji drže da nije bilo riječ o aviobombi nego o eksploziji sustava za samouništenje opreme i podataka.

Tako je primjerice pilot Hrvatskog ratnog zrakoplovstva umirovljeni brigadir Ivan Selak rekao da je gotovo siguran da nisu pronađeni fragmenti aviobombe jer "da je unutra bio eksploziv danas ne bi bilo pola krila studentskog doma".

Umirovljeni pukovnik ne vjeruje ni u eksploziju: 'Da se dogodila, mislim da bi krater bio mnogo veći'

"Ne znam zašto se provukla priča o aviobombi. Moguće je da netko neplanirano ili namjerno ugradi nešto što je eksplozivna naprava, ali najčešće su takve letjelice iz doba Hladnog rata imale uređaje za samouništenje. Bez završnih nalaza istrage, zajedničke istrage NATO-a i RH, ne želim ovo komentirati uopće. To je letjelica iz Hladnog rata na mlazni pogon, vrlo brza, predviđena za izviđanje, koja se trebala vratiti pošiljatelju i dostaviti snimke sa terena koje je trebalo izvidjeti. To su bile zadaće. Je li netko zloupotrijebio tu letjelicu ili ne, to mora pokazati istraga", pojasnio je umirovljeni pukovnik Damir Galešić za Novu TV.

Eksplozija se može dogoditi i u zraku i udarcem u tlo.

"Da se dogodilo u tlu, mislim da bi krater bio mnogo veći. Ne vjerujem. Izvađeni su veliki komadi letjelice. Ako je i bilo samouništenja, onda je vrlo malim količinama uništen samo bitan dio letjelice", pojasnio je i dodao da ni crnu kutiju u takvoj letjelici ne bi trebalo tako zvati. Riječ je o uređaju za navigaciju.

"Taj uređaj neće ništa pokazati. Njegova zadaće je samo odvesti letjelicu i vratiti je korisniku", dodaje.

"Nije trebalo davati ovakve izjave"

Moguća su, kaže, tri scenarija po kojima je letjelica završila u Hrvatskoj. Jedan je da je pogrešno programirana, zatim da je došlo do kvara, ali i da je namjerno poslana u jednu od članica NATO-a i da su je možda poslali pobunjeni Rusi u Ukrajini.

"Mi nemamo dovoljno dokaza. I naše vlasti moraju sve do završetka istrage o tome što skromnije izvještavati. Po meni nije trebao davati izjave ovakvog tipa dok se ne dovrši istraga u potpunosti. Moralo se pričekati s izvješćima", kazao je. Ne zna koliko bi istraga mogla trajati.

"Nama je jednom pao helikopter pa je istraga trajala mjesecima", podsjeća.

"U suradnji sa stručnjacima izvana jer je potrebno otkriti putanju letjelice, ja bih se ovdje pozvao na izjave našeg premijera koji je bio ovaj put u pravu, suzdržan i vrlo, vrlo razuman u svojoj izjavi što se dogodilo", dodao je umirovljeni pukovnik.

Putanje takve letjelice se, objasnio je, otkrivaju radarom. Smatra da je NATO u ovom slučaju poprilično zakazao.

"To je bila prijetnja u zraku, u NATO prostoru, više od 40 minuta, a da nitko nije reagirao", objašnjava.