Četverokatnica u samom srcu Dioklecijanove palače proteklih godina je obnovljena, mahom upravo sredstvima Nadbiskupije, a nešto više od milijun kuna priložilo je Ministarstvo kulture. Otvaranje budućeg muzeja  splitski nadbiskup najavljuje kao povijesni događaj.

'Imamo neotkriveno, nepoznato i skriveno bogatstvo, kao kakvu knjigu koju držimo u potkrovlju. A oni koji drže knjige u potkrovlju ne znaju čitati. Ovdje će biti dokazi da smo pismeni, kulturni, da znamo čitati ono što imamo i s ponosom to želimo iznositi Splićanima i Hrvatima, a i proširiti granice. Turisti iz cijelog svijeta dosad su mogli vidjeti samo rimsku kulturu i zidine, pa su se tu zaustavljali. Izložit ćemo što je ova sredina punih sedamnaest stoljeća radila u kulturi, umjetnosti i pismenosti, ovdje će se moći pročitati njeno bogatstvo. Ovo pripada čovječanstvu!', ushićen je Barišić.

'Ne želim sve otkrivati i neka raste znatiželja, no imamo eksponata koji se ne mogu pronaći ni u British Museumu, ni u Louvreu, nego jedino u Splitu', nastavio je.

Osnova novog muzeja bit će neprocjenjiva zbirka iz riznice splitske katedrale, koja većim dijelom uopće nije dostupna javnosti. Otvaranje je planirano za Svetog Dujma iduće godine.

Goran Marić također je bio iznimno razdragan: objasnio je da se 'u Splitu danas piše povijest i da nju nitko ne može izmijeniti ili promijeniti'.

'Možemo biti sretni kad zapisujemo povijest ili kad se složimo oko povijesti. Ovo ne smatram samo tehničkim dogovorom i primopredajom prostora, ovo je vrijednosna točka i posebno sam sretan što je Crkva prepoznala potrebu da predvodi svijest o Splitu. Split je sam po sebi kulturološka i entitetska riznica', nadahnut je bio Marić.