'Tražim od hrvatske vlade da ponovno razmotri nacrt zakona, uzimajući u obzir nacrte amandmana koje su predložili hrvatska pučka pravobraniteljica i pravobraniteljica za djecu', rekao je Muižnieks, prema priopćenju Vijeća Europe.

Vlada je sa sjednice od 6. srpnja u saborsku proceduru uputila prijedlog novog Zakona o pravobranitelju za djecu, nakon što je Ustavni sud u ožujku postojeći zakon ocijenio nesuglasnim s Ustavom. Ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Nada Murganić je podsjetila kako je Ustavni sud odlukom iz sredine ožujka ove godine ukinuo Zakon o pravobranitelju za djecu uz ocjenu da je u formalnom smislu nesuglasan s Ustavom, jer je donesen običnom većinom nazočnih, a ne traženom većinom svih saborskih zastupnika. Nakon toga oglasila se pučka pravobraniteljica Lora Vidović, koja je izjavila da prijedlog Zakona o pravobranitelju za djecu ne omogućava neovisan rad te institucije, prvenstveno jer predviđa razrješenje pravobranitelja za djecu u slučaju neprihvaćanja godišnjeg izvješća o radu.

I pravobraniteljica za djecu Ivana Milas Klarić upozorila je da vlada, prihvaćanjem Konačnog prijedloga Zakona o pravobranitelju za djecu nije prihvatila ni jednu primjedbu koju je ona podnijela tijekom javne rasprave o nacrtu prijedloga zakona, ocijenivši taj prijedlog napadom na neovisnost institucije.

Muižnieks u svom priopćenju ističe da je odluka Ustavnog suda ostavila pravnu prazninu, koja se mora popuniti, ali da je zabrinut zbog opasnosti da nacrt novog zakona ne ugrozi neovisnost te institucije. Muižnieks navodi da se to posebno odnosi na odredbu po kojoj pravobranitelj može biti razriješen ako mu parlament ne prihvati godišnje izvješće te na odredbu koja predviđa izbor novog pravobranitelja za djecu iako sadašnjoj pravobraniteljici mandat istječe tek 2022.