Na upit tportala je li hrvatska vlada tražila financijsku ili bilo koju drugu pomoć od EU za 'hendlanje' izbjegličke krize, glasnogovornik Vlade Nikola Jelić je za tportal potvrdio da će Vlada na sutrašnjoj sjednici (četvrtak, 22. listopada) donijeti odluku o traženju međunarodne pomoći za organizaciju prihvata migranata. 'Zahtjev za pomoć odnosit će se na materijalna sredstva', otkrio nam je Jelić.

Doista bi bilo čudno što Hrvatska, koja već godinama stenje pod teretom krize, ne traži pomoć oko zbrinjavanja izbjeglica. Iako se s izbjegličkom krizom suočava tek pet dana, slovenski politički vrh već prvog dana reagirao je zatraživši financijsku pomoć od Europske unije. Slovenski predsjednik Borut Pahor u utorak je boravio u Bruxellesu gdje se sastao s predsjednikom Europskog vijeća Donaldom Tuskom, predsjednikom Europske komisije (EK) Jeanom-Claudeom Junckerom, prvim potpredsjednikom EK Fransom Timmermansom i povjerenikom za unutarnje poslove i migracije Dimitrosom Avramopulousom od kojih je zatražio izravnu financijsku pomoć. Pahor je zatražio i da članice EU pošalju svoje policajce kao pomoć slovenskima, kako bi se izborili s ogromnim pritiskom izbjeglica i imigranata. Štoviše, europski povjerenik za migracije Dimitris Avramopuulos dolazi u četvrtak u Ljubljanu da bi se sa slovenskim vlastima dogovorio o 'hitnoj podršci' EU.

Također, slovenski premijer Miro Cerar kasno je u utorak navečer u parlamentu izjavio kako Slovenija može računati na stručnu i financijsku pomoć Europske unije. Slovenija razmišlja i o tome da za pomoć u obrani schengenske granice zamoli upravo Njemačku i Austriju te zemlje Višegradske skupine.

Dalje, Mađarskoj je od Europske unije ovoga ljeta odobrena pomoć od osam milijuna eura kako bi se lakše nosila s izbjegličkim valom. Pomoć je namijenjena kako bi se financirali šatori, platilo osoblje koje registrira izbjeglice te namirili troškovi postupaka azila i pomoglo s vraćanjem onih koji ne zadovoljavaju uvjete. Dugoročno bi taj iznos mogao dosegnuti više od 40 milijuna eura. Više puta pomoć je zatražila i Srbija, samo Hrvatska iz nekog nepoznatog razloga glumi Robin Hooda i ni nakon više od mjesec dana nije zatražila pomoć od Europske unije.

Zahtjev za međunarodnu pomoć se odnosi na materijalna sredstva i to putem Mehanizma EU za civilnu zaštitu pic.twitter.com/GULXK0sGXL

— Vlada R. Hrvatske (@VladaRH) October 21, 2015

Komentirajući u srijedu informaciju da je Slovenija zatražila pomoć od Europske unije, ministar Ranko Ostojić je šeretski odgovorio da je pomoć i nama ponuđena prvih dana krize, ali da smo je odbili.

'Pa i nama je ponuđena ta pomoć odmah prvih dana, a to znači da oni šalju radne timove, timove Frontexa, opremu i drugo, ali mi imamo svoju graničnu policiju, dovoljno sposobnu i s dovoljnim brojem ljudi i nije bilo potrebe da to prihvatimo nego smo rekli da te ljude pošalju tamo gdje treba, a to je u Grčku', kazao je Ostojić.

Podsjetimo, Juncker je zaista ponudio pomoć nekoliko dana nakon početka krize, ali je premijer Milanović smatrao da mu je oportunije u predizborno vrijeme skupljati političke bodove tvrdeći da Hrvatske sve može sama. Na čuvenoj 'hot spot' presici rekao je: 'Pomoć od EU nećemo tražiti jer ovo nije dugotrajno stanje, kad bismo tražili pomoć to bi upućivalo na to da bi Hrvatska bila 'hot spot'.

Međutim, prije dva tjedna, točnije 7. listopada, ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić za Hrvatski radio je izjavio da je osigurana žurna pomoć iz europskih fondova u iznosu od pet milijuna eura, čime pokrivamo dva mjeseca troškova. N1.info navodi da je pred Banskim dvorima ministar rekao da su novci iz žurnih fondova zatraženi odmah, drugog dana od dolaska izbjeglica te da je europski povjerenik za migracije potvrdio da je na raspolaganju 70 milijuna eura iz sredstava višegodišnjeg programa Fonda za azil, migracije i sigurnost. Ostaje nejasno kako Ostojić danas govori da nam pomoć ne treba, a prije dva tjedna je izjavljivao da je pomoć osigurana. U Vladi bi se trebali dogovoriti sami sa sobom.