Kosor se, naime, požalila da se u javnosti često čuju disonantni tonovi oko provedbe gospodarskog oporavka, a iako se, kaže, može kritizirati, istaknula je da su u gospodarskom dijelu vlade pripremili jednu opširnu prezentaciju, koju će ona sutra pokazati na novinarskoj konferenciji. A da valjda danas ne bi potrošila sve čime se misli pohvaliti, na sjednici Vlade nije zapravo rekla ništa o provedbi Programa gospodarskog oporavka za travanj.

Vlada kreše naknade

Dok javnost željno iščekuje nove podatke o uštedi na vodi s okusom, na kavi, tonerima i tinti, koje će Kosor obznaniti na sutrašnjoj novinarskoj konferenciji, Vlada se bacila u novu racionalizaciju. Naime, više od 49 milijuna proračunskih kuna potrošeno je na rad različitih radnih tijela i skupina koje je osnovala Vlada, pa je odlučeno da se ti troškovi smanje, kazala je Kosor.

Ovom odlukom onemogućavamo da oni koji su zaposleni u tijelima javne uprave ili dobivaju plaću u državnoj upravi, dobivaju i naknadu za rad tijela, ali će se naknade isplaćivati stručnjacima koji dolaze izvana, i to maksimalno 2.000 kuna, kazala je Kosor. Naime, maksimalni iznos koji se može zaraditi dolaskom na samo jednu sjednicu takvoga tijela je 150 kuna.

Prijateljska pomoć ipak nije za kaznu

Po dobrom starom običaju, Vlada je izmijenila i nadopunila nekoliko zakona, ovaj put iz resora ministra gospodarstva Đure Popijača. U Zakonu o zabrani i sprečavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti Vlada je odustala od definicije susjeda koji vam smije pomoći samo ako stanuje unutar 500 metara od vaše kuće, a u neregistriranu djelatnost više se neće ubrajati rad za vlastite potrebe, obiteljska, prijateljska i susjedska pomoć, ukoliko se obavlja bez plaćanja i druge materijalne koristi i ako se rad ne obavlja redovito te kao odgovor na objavljeni oglas.

Do izmjena je došlo i u Zakonu o radu. Naime, neke su odredbe stvarale u praksi poteškoće, no u tijesnoj suradnji s poslodavcima i sindikatima došlo se do određenih korekcija, kazao je Popijač. Izmjenama je Vlada regulirala mogućnost da se može raditi u smjenama od 12 ili četiri sata, no uz obvezu da se raspored radnog vremena te dnevnog ili tjednog odmora, kao i noćnog rada koji odskaču od uobičajene satnice, mora regulirati kolektivnim ugovorom. Vrijedi to i za zaposlene u djelatnostima koje imaju neprekidno trajanje, kao što je turizam, poljoprivreda, novinarstvo, pružanje liječničke i socijalne skrbi, rad u lukama i zračnim lukama, vatrogastvo, distribucija energenata, prijevoz putnika u javnom prometu i slično, pobrojao je Popijač.

Vlada priželjkuje iseljenički kapital jer donosi i emocije

Spomenute nove odredbe vrijedit će i za one koji će biti zaposleni na 800-tinjak radnih mjesta vezanih uz dvije milijarde kuna vrijedan projekt Brijuni Rivijera za koji je, kako je najavio potpredsjednik Vlade za investicije Domagoj Milošević, cilj do drugog kvartala ove godine raspisati međunarodni natječaj za tri lokacije Pineta, Hidrobaza i Otok Sv. Katarina. Premijerka Kosor osjetila je potrebu popratiti to riječima da će sada zastupnik Kajin (Damir Kajin, IDS-ov saborski zastupnik – op. a.), imati novu temu za novinarsku konferenciju.

Teme kojima se još zabavljala Vlada na današnjoj sjednici bile su Strategija o odnosima RH s Hrvatima izvan RH te odavno najavljeni, još nedovršeni Registar zaposlenih u javnom sektoru, a Banski su dvori odlučili da će podaci o 240.000 zaposlenih, kojima će pristup imati samo ovlaštene osobe, biti čuvani trajno. Također, odlučeno je da se izmjenama Zakona o znanosti i visokom obrazovanju znanstvenicima iz područja medicine daje mogućnost rada do 70. godine.

Što se tiče 'svih Hrvata, bez obzira na to gdje i u kakvom statusu žive, a pripadnici su jednog i nedjeljivoga hrvatskoga naroda', kako stoji u uvodu Strategije, a odnosi se to na Hrvate u BiH, pripadnike hrvatske manjine u europskim zemljama te neizbježnu dijasporu, njima će biti ubrzan primitak u hrvatsko državljanstvo, a dobit će i CRO Card. Naime, imat će povoljniji pristup određenim uslugama prilikom turističkih posjeta, putovanja i slično, a ne bismo li ojačali odnose s dijasporom, utemeljit će se i obilježavati i Dan Hrvata izvan Hrvatske, doduše, još nije poznato koji će datum zapasti ta čast.

Izvandomovinskim Hrvatima omogućit će se i jednostavniji upisi u hrvatske škole i fakultete, pravo kupnje nekretnina, mogućnost kandidiranja za slobodna radna mjesta, pravo prijave na natječaje i dobivanje stipendija te financijska potpora.

Tu je našao priliku ubaciti se Milošević, koji ima velika očekivanja od iseljenika, ili bolje rečeno, njihovog kapitala za čijim je privlačenjem izrazio želju, istaknuvši da bi u tom cilju trebalo pokrenuti i neku akciju jer oni ne donose samo kapital, nego i emocije.