Vladajuća većina u Hrvatskom saboru podržala je izmjene Zakona o minimalnoj plaći u četvrtak te njezino povećanje od 350 kuna ocijenila optimalnim i izbalansiranim, no oporba ga drži nedovoljnim za dostojanstven život radnika
Iz oporbe smatraju da bi minimalna plaća trebala biti na razini 60 posto prosječne.
Anita Pocrnić Radošević (klub HDZ-a) najavila je potporu zakonskom prijedlogu kao jednom od instrumenata socijalne politike i borbe protiv siromaštva, njezina stranačka kolegica Branka Juričev Martinčev dodala je kako je povećanje minimalne plaće za 350 kuna, odnosno na 3750 kuna "najviše moguće u trenutnim uvjetima", a i Grozdana Perić (HDZ) smatra da je Vlada ponudila optimalan i izbalansiran iznos povećanja kako se ne bi ugrozila radna mjesta.
vezane vijesti
Rade Šimičević (HDZ) ustvrdio je kako je aktualna vlada povećala minimalnu plaću više nego prethodne, a koje nisu bile suočene s posljedicama pandemije koronavirusa i potresa te pozvao na potporu vladi.
Sabina Glasovac (klub SDP-a) najavila je da će SDP-ova potpora zakonskom prijedlogu ovisiti o prihvaćanju njihova amandmana te naglasila da bi se minimalna plaća trebala definirati kao dostojanstvena, odnosno da omogućava dostojanstven život radniku i njegovoj obitelji.
I Erik Fabijanić (klub Socijaldemokrata) najavio je da će potpora zakonskom prijedlogu ovisiti o potpori amandmanima koji su na nj podnijeli.
Sandra Benčić (Klub zeleno- lijevog bloka) istaknula je kako bi minimalna plaća trebala doista biti minimalna zajamčena plaća koju se ni na koji način ne bi moglo umanjiti. Smatra kako bi trebalo definirati kriterije za definiranje minimalne plaće, a što se u zakonskom prijedlogu propustilo napraviti.
Cilj nam je da minimalna plaća bude na razini 60 posto prosječne kako bi se zaposleni s najnižim primanjima bar donekle zaštitili od siromaštva, naglasila je Benčić.
Upozorila je i kako u Hrvatskoj postoji velik broj tvrtki koje nisu u mogućnosti isplaćivati minimalnu plaću.
Marijana Puljak (Klub Centar-Glas) upozorila je kako Hrvatska ima petu najnižu plaću u Europskoj uniji te da je kupovna moć hrvatskih građana na razini trećine prosjeka EU. Također je rekla kako, s druge strane, postoji opasnost gubitka radnih mjesta propisivanjem više minimalne plaće u industrijama u kojima ih nije moguće isplatiti.
Marija Selak Raspudić (Most) reagirala je na premijerovu tvrdnju da je predloženi iznos minimalne plaće lako pamtljiv jer je na razini 500 eura, poručivši da mu predlaže još pamtljiviji iznos od 4000 kuna podsjetivši ga da je u Hrvatskoj kuna još uvijek zakonsko sredstvo plaćanja, aludirajući na premijerovo zalaganje da se u Hrvatskoj kuna zamijeni eurom kao zakonsko sredstvo plaćanja.
